Digitalizacija je važan element za predstavljanje, a ujedno i očuvanje kulturnog nasleđa jedne sredine. Kako fond Narodne biblioteke Bečej iznosi 108.000 knjiga, taj posao deluje i više nego zahtevan.

Možda najznačajniji potez u lokalnim ustanovama kulture jeste obezbeđivanja uslova za čuvanje i predstavljanje primeraka iz zavičajne zbirke. Upravo je zato u postupku digitalizacije prvo red došao na obradu primeraka zavičajnog odeljenja i to neknjižne građe.

Za digatalizaciju u bečejskoj biblioteci bilo je neophodno nabaviti savremeni računar i skener. Oprema, trenutno smeštena na zavičajnom odeljenju, vredna oko 300.000 dinara, finansirana je zahvaljući fondaciji „Betlen Gabor“ iz Mađarske.

Pored toga, u ovoj ustanovi kulture trenutno je u toku revizija knjižnog fonda koja se radi na svaku deceniju, zbog koje su korisnici trenutno u mogućnosti da knjige pozajme u toku prepodneva.

Prvo u reviziji obrađuju primerci na mađarskom jeziku, tokom leta će na red stići fond na srpskom jeziku.

Upravo zbog digitalizacije sprovedena je vanredna revizija zavičajnog fonda.

Ono što biblioteke razlikuje jedne od drugih je upravo zavičajni fond. Ukupna monografska građa u bečejskoj biblioteci broji 1.171, od čega 294 pripadaju staroj i retkoj knjizi.

Biblioteka na ovom važnom odeljenju za očuvanje lokalnog kulturnog nasleđa raspolaže i sa 5.500 primeraka fotografija, razglednica, postera, kao i više od 2.200 primeraka lokalne štampe i oko 1.500 časopisa.

Nabavljen je i program „kulto“, zahvaljujući Nacionalnom savetu mađarske nacionalne manjine koji će omogućiti da fond bude dostupniji elektronskim putem.

Epidemija korona virusa prepolovila je broj korisnika, iako u biblioteci sprovode mere prevencije od širenja zarazne bolesti.

Narodna biblioteka Bečej je u decembru obeležila 122. rođendan, ali je svečanost, zbog korona virusa, izostala.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име