Autorka kraj svojih slika na izložbi u Parizu
Autorka kraj svojih slika na izložbi u Parizu

Ameriku je svojim erotičnim slikama, istovremeno, fascinirala i šokirala, Fransusku je oduševila, a šta će biti sa Srbijom, odgovor na to pitanje  bečejska akademska slikarka Tijana Grujić saznaće posle izložbe u beogradskom Narodnom pozorištu, čije je otvaranje zakazano za 26. novembar u 20 sati.  

-Za razliku od Njujorka, zatim Kana i Pariza, u Beogradu će mi biti lakše, jer sam među svojim ljudima, a i neću biti sama, pošto sam odabrala da otvaranje izložbe bude u nedelju i tako u mojoj pratnji budu neki dragi ljudi iz Bečeja, koji su mi pomogli u svetskom umetničkom izletu, započinje novu priču Tijana Grujić, o kojoj smo pisali kada se vratila iz američke „velike jabuke“.

Na ulazu u galeriju „Karusel“ u Luvru
Na ulazu u galeriju „Karusel“ u Luvru

U međuvremenu je krajem septembra bila u Francuskoj. Na Azurnoj obali u Kanu izložbu sajamskog tipa organizovala je unuka slavnog slikara Pabla Pikasa, Marina, a bilo je preko 500 izlagača iz čitavog sveta.

-Putovanje u Francusku je deo ugovora sa švedskom galeristkinjom, kojoj hvala što me je uključila u svetske tokove, ali nisam nastavila saradnju, pošto sam uspostavila nove kontakte i imam povećene ambicije u odnosu na ono što mi je ona obezbeđivala. Prvo sam napravila ugovor na tri meseca sa jednom geleristkinjom iz Kana, koja priprema izložbu u novoizgrađenoj galeriji za 2. decembar sa tematikom etotike, pa joj se moje slike uklapaju. Ostavila sam joj šest slika formata 60×60 santimetara, jer je to bilo pravilo švedske galeristkinje, a Francuzi su „ludi“ za većim formatima, čak su mi ponudili da oslikam čitav zid u nekim „kućama ljubavi“. Inače, „trikolori“ su fantastična publika. Gledali su slike, odlazili i vraćali se, slikali pored njih… Videli su da piše da sam iz Srbije, odmah su me povezivali sa imenom Novaka Đokovića, ponosno naglašava Tijana.

U Kanu je obavezan crveni tepih
U Kanu je obavezan crveni tepih

Pariz je nova priča prepuna lepih doživljaja. Izložba je okupila oko hiljadu izlagača iz čitavog sveta u galeriji „Karusel“ koja se nalazila ispod muzejskog kompleksa Luvr.

-Nedaleko na Šanzelizeu je bio sajam dizajna i konceptualne umetnosti, pa je postojao strah da naša izložba neće biti posećena. Međutim, zainteresovanost je bila izuzetna i publika nas je, prosto, „zatrpala“. Napravila sam i ovde par kontakata. Jedna gospođa, rođena Sarajka, čiji je otac 1957. došao u Pariz i poznat je po pomaganju slikarima sa Balkana, ima galeriju sa savršenim uslovima u elitnom delu grada ponudila mi je saradnju. Predložila je, čak, da oformim „balkansku grupu“ i nastupimo zajedno, jer bi nas to jeftinije koštalo, a mi određujemo termin i prodajna izložba traje dve nedelje. Ostavila sam i njoj šest slika za početak. Jedna modistkinja, poreklom iz Brčkog, bila je oduševljena mojim stajlingom sa motivima mojih erotskih slika, smeška se naša sagovornica.

Posle izlaganja u Americi i Francuskoj, samo od sebe se nameće pitanje gde je bila zadovoljnija.

-Amerika je druga dimanzija. Bilo je reakcija, ali oni su vrlo konzervativni. Francuska? Oni su ludi za seksom i izuzetno su ih zanimale moje slike. Puni su pitanja. Oduševljeni su što žena radi slike sa erotskom tematikom, jer je, kažu, to pitanje slobode žene. Bilo je i pitanja da li razmišljam da promenim boju kože aktera ili da li ću, možda, slikati istopolne osobe u erotičnom zanosu… Ponudili su mi da dođem i slikam na licu mesta, kako bih izbegla papirološke probleme prilikom iznošenja slika iz zemlje. Puni su ideja, još čekam da mi se sve iskristališe, iskrena je slikarka i profesorka u bečejskoj OŠ „Zdravko Gložanski“.

Tijana Grujić za katedrom likovnog kabineta svoje škole
Tijana Grujić za katedrom likovnog kabineta svoje škole

Za Beograd je spremila 15 novih slika formata 100×70, a ako bude mesta u izložbenom prostoru postaviće i šest koje su videli posetici u Njujorku.

-Baš sam znatiželjna kako će proteći performans u Beogradu, jer ovde, izuzev vašeg portala i novosadskog „Dnevnika“, nisam uspela da probijem medijsku barijeru. Svi traže kontakt, obećavaju da će se javiti i na tome se sve završi, dodaje Tijana Grujić.

Pored odvažnosti da krene u svet, Tijana Grujić duguje zahvalnost švedskoj galeristkinji Mihaeli Himelstrom što je lansirala u Njujork, Kan i Pariz. Ali, od te saradnje nije bilo materijalne koristi, jer pomenuta galeristkinja nije, ko zna iz kojih razloga, bila previše zainteresovana za prodaju slika, a to je ugovorom bilo u njenoj nadležnosti.

-Novi ugovor sam napravila u Francuskoj, ali samo na tri meseca. Ponuđeno mi je da tokom predstojećih školskih raspusta dođem i slikam za poznatog kupca velike formate, dva puta tri metra. Prihvatjivija mi je varijanta da budem u Parizu, od one u Kanu, jer imam rođake u „gradu svetlosti“, koji mi obezbeđuju besplatan smeštaj, a to je vrlo bitno. Važno mi je da krene prodaja, jer mi se onda otvaraju nove mogućnosti rada, jasna je Tijana Grujić.

Imajući u vidu da je oko Tijaninih slika stalna gužva, razumljivo je što je uspostavila brojne poslovne kontakte, ali i privatne prirode. Izdvaja jedan iz Amerike.

-U posebnom sećanju mi je ostala jedna Amerikanka. Gledajući filmove, stekla sam utisak o nekoj drugoj Americi. Na njeno pitanje gde crpim inspiraciju za stvaranje slika s erotičnom tematikom, rekla sam joj iz sopstvenog iskustva i vizije. Oduševila se mojom slobodom i otvorenošću. Donela je kafu i u razgovoru priznala da je ona u skladnom braku trideset godina, ali je muž nikada nije video golu, pošto pre skidanja i odlaska u krevet obavezno gasi svetlo!? To je neka druga, konzervativna, slika Amerike, koju malo ko poznaje, zaključuje naša sugrađanka.

 

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva. Medijski sadržaj nastao je u okviru projekta „Javni interes u fokusu: Informisanjem ka većem ostvarivanju prava građana opštine Bečej“, koji sufinansira opština Bečej

1 KOMENTAR

  1. Роршахов тест је један од најпознатијих тестова за дијагностику дубинских слојева личности. Конструисао га је швајцарски психијатар Херман Роршах. Спада у групу пројективних тестова где појам пројекције означава један континуиран и несвестан психолошки процес којим личност открива своје динамичке и структуралне особине. Овај тест се заснива на подсвесном размишљању пацијента на основу чега треба да се установи психичко и емотивно стање пацијента.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име