Bečej ne prikazuje na adekvatan način sav potencijal koji ima kao građanska, tolerantna i multikulturalna sredina. Ne znamo mnogo ni o našim precima kao ni o istoriji zajednice u kojoj živimo. Kako je rekao Svetislav Hadnađev, predsednik udruženja građana DUD, čovek bez istorije sam je pola čoveka. Očuvati istorijsko i kulturno nasleđe u najvećoj potiskoj opštini glavni je cilj ove organizacije.
Želja nam je da sačuvamo istorijsku baštinu opštine, grada i naselja koja koje pripadaju. Zašto nam je to želja? Zato što smatramo da je čovek bez istorije pola čoveka, ako ga nemaš, a čini mi se da su bečejci malo zaboravili i sebe a i svoj grad. Nekako su sebe potisnuli u nekom lošem smislu, niti znamo mnogo o našim predcima, ne znamo skoro ništa o zgradama, to što znamo je vrlo malo, a nemamo čak čini mi se, ni želju da saznamo. E to bi malo da promenimo, da li ćemo uspeti i kako ćemo uspeti, videćemo.
Članovi DUD-a aktivni su i u Klubu zavičajaca koji postoji pri Narodnoj biblioteci Bečej, a njihov rad usmeren je ka očuvanju jevrejskog groblja i sećanju na doprinos Jevreja u opštini. Jedan od planova za budućnost jeste da se od zapuštenog groblja napravi spomen park, koji će kako je Hadnađev objasnio biti skladna i lepa memorijalna celina.
Radi Klub Zavičajaca jako lepo, tu smo sa njima pa ponekad pomognemo ponešto, ne guramo se previše zato što smatramo da mesta u ovoj oblasti ima za još desetak udruženja najmanje. I zašto smo se uključili pomalo u rad sa njima je da je nama interes očuvanje jevrejskog groblja. Želja nam je da ga sačuvamo, u tom smislu smo stupili u kontakt sa jevrejskom opštinom u Novom Sadu, oni su sa njihovim predsednikom opštine, i imaju i oni dobru volju i zajedničku želju, odnosno želju da zajednnički nešto odradimo. Mislim da ćemo i uspeti u nekom narednom periodu.
Udruženje građana DUD predložilo je lokalnoj samoupravi pokretanje inicijative za kategorizaciju nekoliko objekata od posebnog značaja u opštini Bečej. Među njima su jevrejsko groblje u Bečeju, Gombošev salaš sa parkom, objekat jodne banje sa žutim bazenima, Glazerov mlin sa industrijskim postrojenjem u Zelenoj i stari objekat i dimnjak Gerberove pivare.
Iz udruženja navode da spisak objekata čiju su zaštitu predložili i ovu inicijativu podkrepili obrazloženjem treba proširiti, jer turističku ponudu valja zaokružiti zgradama i celinama i u selima najveće potiske opštine. Međutim u odgovoru komisije za istorijske spomenike i naziva ulica, navodi se da to telo nije nadležno, a dalje su ih uputili na pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture.
Žao mi je što nismo spomenuli i željezničku stanicu, ali nije kasno, e sad tu ima mali problem, da se ne udubljujem ponovo u tu priču, malo oko samo toliko da ćemo morati izgleda kao udruženje građana sami da započnemo postupak, i da ga završimo u saradnji sa zavodom za zaštitu spomenika, što malo deluje čudno jel bi trebalo ipak opština tu malo više da se angažuje, ali dobro, ako je tako pomešano sa kartama, onda ćemo mi odraditi partiju do kraja.
Arheolozi, istoričari, pravnici, kao i drugi zainteresovani za lokalnu istoriju, arheologiju i geneologiju članovi su DUD-a. Saradnja sa ovdašnjim ustanovama kulture na zavidnom je nivou kako ocenjuje Hadnađev, a možda i najbolja kada je u pitanju rad udruženja građana i lokalne samouprave.
Nema nas mnogo, desetak, ne vodimo neku evidenciju, niti uzimamo neku članarinu, mislim da za time nema potrebe. Ko je čistog srca uvek će nam rado pomoći i pridružiti se a pridruženih članova imamo, kogod je zainteresovan.