Pomoćnik ministra poljoprivrede Dragan Mirković obišao je inkubatorsku stanicu „Agroprodukt Šinković“ u Bečeju.
Time što veći poljoprivredni proizvođači konkurišu, odnosno koriste, novac iz pretpristupnih fondova Evropske unije, sredstva lokalnih samouprava, pokrajine i države mogu biti usmerenija ka manjim i srednjim gazdinstvima.
– Pominjem pretpristupne fondove jer njihovim početkom, jednostavno, oslobađaju se nacionalna sredstva za manja gazdinstva. Oni napredniji će koristiti pretpristupne fondove, čime se otvaraju i pokrajinski i lokalni i republički fondovi za manja gazdinstva. Sve je po principu predfinansiranja što je otežavajuća okolnost, jer znamo kako su državne banke završile i prethodnom periodu. Mi radimo na modelu finansiranja agrara, koji je vrlo specifičan, kako bismo smanjili rizik u komercijalnim bankama, bez obzira na to što su poljoprivrednici dobre platiše, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede Dragan Mirković.
On je izrazio nadu da će pre IPARD-a i drugih finansijskih mogućnosti koje se odnose na povraćaj od 40 do 60 odsto sredstava, uspeti da se nađu povoljna sredstva, gde će „kolateral“ biti postojeći objekti, objekti u izgradnji, gde neće biti mnogo jemaca.
– Očekujemo jednu novu fazu u razvoju poljoprivrede, usmerićemo se više na investicije i podršku investicionim idejama i malim i srednjih i većih poljoprivrednih gazdinstava, i pravnih lica i fizičkih, kroz te modele. Nažalost, sada je struktura i distribucija našeg agrarnog budžeta bila takva da je više od 90 odsto sredstava odlazilo na direktna plaćanja. Idemo lagano ka investicionom delu jer će on da omogući dostizanje konkurentnosti i standarda, naveo je pomoćnik ministra Mirković.
Inače, mali i srednji poljoprivredni proizvođači čine oko 70 odsto domaćeg agrara.
Srbija treba da se koncentriše na proizvodnju hrane, jer je u tome budućnost, a država treba da stane iza poljoprivrednika, navodi Laslo Šinković.
– Tu treba maksimalno država da se, i sa robnim rezervama i sa aspekta edukacije i sa aspekta politike, da nađe neki pravi put za poljoprivredu. Inače, mi, kao stočari, jer kao ratari mi proizvodimo do 50 odsto sirovina od naših potreba za hranom, a drugih 50 odsto moramo da kupimo. To je opet teško za stočarstvo, kada nema svoje površine, jer, kada je sušna godine cene se podignu, objasnio je Šinković.
Lokalna samouprava u Bečeju značajan je partner ovdašnjim poljoprivrednim proizvođačima, a oko 480.000.000 dinara od novca od zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, za četiri godine, investirano je u agrar.
– U direktnom razgovoru sa poljoprivrednicima želimo da lociramo šta su to ključni problemi i da usmerimo investicije u tom pravcu, dodao je predsednik opštine Vuk Radojević.
Nakon obilaska Mirković je razgovarao sa predstavnicima opštine Bečej, na čelu sa predsednikom opštine Vukom Radojevićem, članom opštinskog veća zaduženom za poljoprivredu i razvoj sela Anđelkom Miškovićem. Teme sastanka kom novinari nisu prisustvovali bile su Zakon o poljoprivrednom zemljištu, udruživanju i mogućnosti investiranja u skladu sa novim zakonom i uloga lokalne samuprave u poljoprivredi.