Laslo Šipoš u laboratoriji | Foto: Vlastimir Jankov
Laslo Šipoš u laboratoriji | Foto: Vlastimir Jankov

Znamenitoj bečejskoj braći Tan, slikaru Moru (1828-1899) i hemičaru Karolju (1834-1908), najveća varoš kraj našeg parčeta Tise odužila se pre neku godinu izgradnjom replike njihove rodne kuće, svojevrsnog arhitektonskog bisera, a u Spomen dom „Braća Tan“ sad je smešten Edukativni centar.

Međutim, malo meštana zna da su u njihovom gradu, posle nešto više od veka, na svet došla braća iste profesionalne orijentacije, hemičar Laslo (1943) i slikar Tibor Šipoš (1946). Sva četvorica su u zavičaju završili osmoljetku, ali im se docnije životni putevi znatno razlikuju. Jer, dok su Tanovi bili deca visokog oficirskog beležnika pri Distriktu Janoša, Šipoši su potomci paora salašara Ferenca.

Laslo je nakon srednje škole u Subotici, diplomirao 1967. godine na zagrebačkom Tehnološkom fakulutetu i odmah zaposlio u Laboratotoriji za fizičko – hemijske separacije eminentnog Instituta „Ruđer Bošković“, tri godine kasnije magistrirao, a četiri godine nakon toga doktorirao na Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Pošto se stariji Šipoš dobro snašao u prestonici Hrvatske, pridružio mu se mlađi brat i završio Pravni fakultet (i Mor Tan je počeo studirati pravo, a kasnije se opredelio za umetnost), međutim, slikarstvo mu je bilo više od hobija i omogućilo da putuje po svetu i, sem širom Evrope, slika i izlaže u Argentini, Australiji, SAD, Tunisu…

-Prvu sam samostalnu izložbu imao u Zagrebu 1969. godine, ali narednih decenija najviše izlagao  u Bečeju, da vide moji zemljaci šta radim, ne krije lokalpatriotizam mlađi Šipoš.

Tibor Šipoš  | Foto: Vlastimir Jankov
Tibor Šipoš | Foto: Vlastimir Jankov

Ekspresionistički izraz, strasni i razmahnuti potezi, te slobodno interpretiranje motiva neke asocira na poetiku Milana  Konjovića, koga Tibor jako ceni, ali je mlad izgradio osobeni rukopis.

Laslo je više od pola veka posvetio fundamentalnim i primenjenim istraživanjima u hemiji. Nakon odbranjene doktorske disertacije, od 1982. narednih šest godina vodio je Laboratoriju za sanitarnu hidrotehniku Fakulteta građevinskih nauka u Zagrebu, a onda se posvetio pedagoškom radu. Predavao je na Fakultetu hemijskog inžinjerstva i tehnologije, do 2004. kao vanredni i naredne decenije kao redovni profesor, a kako potvrđuje to da su ga studenti svrstali među deset najbolje ocenjenih nastavnika.

Ove godine prof. dr Laslo Šipoš obeležava pola veka bavljenja naučnim radom, uglavnom, istraživanjem voda, ocenu njihovog kvaliteta i tehnologiju prečišćavanja. Objavio je više od 50 stručnih radova, učestvovao na 20 međunarodnih i 34 domaća simpozijuma. Koautor je brojnih patenata iz oblasti elektroanalitičke hemije. Rezultati njegovog istraživanja su primenjena pri izgradnji 15 novih uređaja za prečišćavanje voda i rekonstrukciji pet postojećih. Posebno se ističu tehnološka rešenja za uklanjanje arsena iz vode za piće u Valpovu, Viknovcima, Gradištu, Osijeku… piše, između ostalog, u nominaciji dr Lasla Šipoša za izbor u počasno zvanje profesor emeritus, koju su potpisale kolege s njegovog Fakulteta.

-Penzionerski dani mi se razlikuju od ranijih samo po tome što više ne predajem, ali sam nastavio rad na započetim projektima. Bečej je grad mog detinjstva, rado se sećam Tise, „Pogače“ u centru, školskih dana, ali u Zagrebu sam sazreo, potvrdio u istraživačkom, nastavnom i naučnom radu, što ne mogu preko noći, odlaskom u penziju, napustiti, veli prof. dr Laslo Šipoš.

Od kad je u penziji Tibor ima više vremena za inovatorstvo i na prestižnom „Teslafestu“ za ideju „Kuća u kući“ dobio je Zlatnu pleketu.

Potomci paora salašara Tibor i Laslo Šipoš | Foto: Vlastimir Jankov
Potomci paora salašara Tibor i Laslo Šipoš | Foto: Vlastimir Jankov

-Najviše pronalazaka sam patentirao na biciklu, s kojim sam od detinjstva išao i vraćao se sa salaša, a kasnije pedalao prostranim Bečejom. Slaba strana su mi parne mašine. Jednu iz 19. veka sam našao rashodovanu, nabavio nedostajuće delove, ponovo funkcioniše i izložena je kraj moje Galerija u izletištu pored Tise. Drugi je traktor „Hanomag“ iz 1939. godine, koji je naš otac Ferenc kupio kad ih je bilo samo desetak u Bečeju. Osposobio sam ga za rad i parkirao u garažu porodične kuće. Zaslužio je takav tretman, jer nas je odškolovao, naglasio je Tibor Šipoš.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име