Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Povećan i broj evidentiranih slučajeva nasilja u porodici, oko 80 odsto slučajeva usled alkohola, navodi se, između ostalog, u Godišnjem izveštaju Centra za socijalni rad Bečej.

Centar za socijalni rad Bečej objavio je na sajtu godišnji izveštaj o radu za proteklu godinu.

U dokumentu se navodi, između ostalog, da, uprkos smanjenju broja stanovnika, sve je više korisnika njihovih usluga.

U nastavku predstavljamo delove izveštaja.

U toku 2021. godine broj korisnika usluga socijalne zaštite je bio 4.011, dok je u toku 2020. godine taj broj iznosio 3.911 korisnika. Poslednjih godina ukupan broj korisnika na godišnjem nivou imao je blagu tendenciju porasta. Treba uzeti u obzir činjenicu da poslednjih godina dolazi do odliva građana iz opštine Bečej, a da i pored toga, svake godine dolazi do povećanja broja korisnika usluga socijalne zaštite. Pretpostavka je da je broj korisnika u porastu zbog pandemije izazvane virusom kovid – 19 koja je dovela do zastoja u privredi, proizvodnji, zatvaranju radnih mesta, smanjenju potražnje za obavljanjem sezonskih poslova.

Građani se pored potreba za finansijskom podrškom Centru obraćaju i zbog potrebe za psihološkim savetovanjem i podrškom zbog krize i brige za očuvanjem mentalnog zdravlja zbog posledica koje je izazvala pandemija. Najveći broj korisnika iz svih starosnih grupa i dalje je iz kategorije materijalno ugroženog stanovništva, koji nisu u mogućnosti da zadovoljavaju sopstvene egzistencijalne potrebe i potrebe članova svoje porodice (u pitanju je 1.477 registrovanih lica).

U toku 2021. godine Centru se obratilo 357 osoba koja su bila u potrebi za domskim ili porodičnim smeštajem, registrovano je 207 lica žrtava nasilja, zanemarenih lica ili u riziku od zanemarivanja. U toku 2021. godine Centru je podnet 1.461 zahtev za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć, od čega je prihvaćen 1.338 zahtev. Među podnosiocima zahteva za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć najviše je pripadnika romske nacionalnosti, starih i bolesnih građana opštine Bečej, samohranih roditelja, višečlanih porodica žrtava nasilja.

Predmet velikog broja zahteva za jednokratnom novčanom pomoći je zdravstvena zaštita građana koju redovno zdravstveno osiguranje ne pokriva (bolničko lečenje, specijalizovani pregledi, kupovina lekova bez recepta, putovanja radi bolničkog lečenja…).

Tokom zime broj zahteva za jednokratnom novčanom pomoći je najveći, kada se Centru obraćaju korisnici najčešće zbog nabavke ogrevnog drveta. Centar za socijalni rad Bečej, zahvaljujući decenijskoj saradnji sa nemačkom organizacijom „Kirchengemenide Altenberg Schildgen Schuellenbusch“ iz Gladbaha i ove godine je pored redovnih aktivnosti, podelio ogrev za više od 100 porodica.

U toku 2021. godine podneto je 493 zahteva za ostvarivanjem prava na novčanu socijalnu pomoć, od čega je priznato 490 prava. Broj porodica koje ostvaruju pravo na novčanu socijalnu pomoć i dalje se kreće oko 1.000, a na evidenciji Centra u toku 2021. godine nalazi se 1.477 građana opštine Bečej iz kategorije materijalno ugrožena lica i 813 dece.

U toku 2021. godine podneto je 83 zahteva za ostvarivanje prava na tuđu negu i pomoć, od čega je priznato 32 prava (23 slučaja su još uvek u postupku preispitivanja).

Pored pružanja usluga novčane socijalne pomoći, stručni radnici Centra najčešće su odraslim i starim osobama pružali usluge smeštaja u ustanove socijalne zaštite. U izveštajnom periodu primećen je porast samačkih domaćinstava, posebno u prigradskim delovima opštine. Na aktivnoj evidenciji Centra nalazi se velik broj starih i bolesnih osoba, koje žive potpuno same u domaćinstvu, bez srodnika koji o njima brinu, neupućeni u svoja prava. Centar je u pravcu rešavanja ovakvih i sličnih problema pojačao deo rada koji se tiče rada na terenu, pri čemu se starim i obolelim licima pružaju, pored materijalnih davanja i smeštaja u ustanove socijalne zaštite, i druge usluge, kao što su kućna nega, upućivanje na savetovalište, usluge Narodne kuhinje, zakonsko obavezivanje srodnika na izdržavanje, izrada ličnih dokumenata i slično.

Na evidenciji Centra u toku 2021. godine zabeleženo je 357 osoba kod kojih postoji potreba za domskim ili porodičnim smeštajem. Oko 160 odraslih je pod starateljstvom.

U toku 2021. godine registrovano je 114 lica koja se spore oko vršenja roditeljskog prava i 234 odrasla lica sa društveno neprihvatljivim ponašanjem. Centar za socijalni rad Bečej ima formiran interni tim za zaštitu žrtava od nasilja i organizovana 24-časovna dežurstva za hitne intervencije. Primenom Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, od juna 2018. godine formirana je Grupa za koordinaciju i saradnju opštine Bečej, koju čine predstavnici policije, Osnovnog javnog tužilaštva i Centra za socijalni rad Bečej.

U izveštajnom periodu registrovano je 154 žrtava nasilja. Dominantne vrste nasilja su psihičko i fizičko nasilje. Prethodne godine ove brojke su bile približno iste, s tim da se u toku 2021. godine još više povećao broj žena žrtava nasilja. Izrečeno je ukupno 454 hitne mere za sprečavanje nasilja u porodici (od Policijske stanice Bečej 298 i Osnovnog suda u Bečeju 156). Registrovano je i 24 dece žrtava porodičnog nasilja.

U Centru je procesuirano i 19 slučajeva vršnjačkog nasilja. Dominantne vrste nasilja su fizičko i emocionalno nasilje, dok je u slučajevima gde su deca žrtve nasilja dominantno i zanemarivanje ili nemarno postupanje. Stručni tim Centra koji se bavi slučajevima porodičnog nasilja i zaštite žrtava nasilja smatra da je primena Zakona o sprečavanju nasilja u porodici pojačala intersektorsku saradnju i smanjila odgovornost radnika centara, a takođe i uticala na informisanost građana kako o prepoznavanju različitih oblika nasilja, tako i razvoja poverenja u institucionalnu zaštitu. Od primene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, Centar redovno učestvuje u sastancima Koordinacionog tima za nasilje opštine Bečej, zajedno sa Osnovnim javnim tužilaštvom i Policijskom stanicom Bečej, koji se organizuju svake dve nedelje. Saradnja sa ovim institucijama odvija se na dnevnom nivou, a povećan je i stepen saradnje sa drugim relevantnim institucijama, posebno sa Domom zdravlja Bečej, Osnovnim sudom u Bečeju, vaspitno – obrazovnim ustanovama i slično. Registrovani problemi odnose se na recidive (ponavljanje, prim. nov.) nasilja zbog čestih povrataka žrtava nasilja nasilniku, a zbog ekonomske nezavisnosti i neregulisanih odnosa u vršenju roditeljskog prava nad decom, zatim zloupotreba alkohola kao najčešći razlog nasilničkog ponašanja nasilnika prema žrtvi (oko 80 odsto slučajeva), kao i nepostojanje Prihvatne stanice za smeštaj žrtava nasilja i dece na teritoriji opštine Bečej. Sa svim žrtvama nasilja intezivno se radi u smislu osnaživanja, kako finansijskog kroz materijalna davanja i osposobljavanje za aktivno traženje posla, tako i kroz upućivanje na Savetovalište i rad sa stručnjacima, kao i drugim relevantnim institucijama koje mogu pružiti relevantnu podršku.

Pokretanjem usluge Savetovališta za brak i porodicu građanima opštine Bečej omogućene su nove usluge i poboljšanje kvaliteta postojećih. U Savetovalište najčešće dolaze žrtve nasilja, roditelji koji imaju poteškoća u vaspitanju dece, koji žele da povećaju svoje roditeljske kompetencije, parovi sa bračnim problemima, roditelji čija su deca žrtve vršnjačkog nasilja… U toku 2021. godine u Savetovalištu je pruženo 240 usluga savetovanja.

Najveći broj dece koji su korisnici usluga socijalne zaštite su deca iz materijalno ugroženih porodica – u izveštajnom periodu ih je bilo 813. Podaci sa evidencije kojom raspolaže Centar govore o stagniranju broja porodica koje ostvaruju pravo na novčanu socijalnu pomoć, ali porast broja novorođene dece u tim porodicama (višečlane porodice od po sedam, osam i devetoro dece). Veliki broj porodica živi u ekstremnim oblicima siromaštva, gde roditelji ne uspevaju da zadovolje osnovne potrebe dece, domaćinstva nemaju električnu energiju, vodovod i kanalizaciju. Nemaju osnovna sredstva neophodna za školsku opremu. Deca su neretko nepohađači osnovne škole.

Postoji sve veća potreba za angažovanjem ličnih pratilaca za decu sa smetnjama u razvoju uključenih u inkluzivni obrazovni sistem. Centar u skladu sa svojim nadležnostima pomaže ovim porodicama kroz materijalna davanja (jednokratne novčane pomoći, ogrevno drvo, kupovina prehrambeno-higijenskih paketa, refundacija troškova školskih mesečnih karti, refundacija troškova užine i ručka u školama…) kao i stručnim radom sa ciljem podizanja nivoa roditeljskih kompetencija i adekvatnijeg odgovora na potrebe dece.

U toku 2021. godine registrovano je 288 maloletnika koji imaju problema u ponašanju, odnosno nalaze se u sukobu sa zakonom (2020. godine taj broj je bio 177). Pet maloletnih lica nalazi se u vaspitno popravnim ustanovama. Registrovano je 52 prekršajna postupka pokrenuta prema maloletnim licima u toku 2021. godine. Primećena je tendencija povećanja broja dece sa problemima u ponašanju. Stručni radnici Centra ulažu maksimalne napore u radu sa maloletnim počiniocima krivičnih dela za koje su krivično neodgovorni kroz intenzivnu saradnju sa drugim ustanovama i roditeljima. Pored ulaganja maksimalnih napora primećen je porast maloletnih lica koja ponavljaju krivična dela. U cilju sprečavanja ovih i sličnih problema, Centar je u skladu sa svojim nadležnostima sprovodio intenzivne mere zaštite dece kroz pokretanje postupaka preventivnog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, korektivnog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, postupke lišavanja roditeljskog prava, izmeštanje dece iz primarnih porodica i slično.

Na evidenciji Centra za socijalni rad 77 dece nalazi se pod starateljskom zaštitom. U toku 2021. godini dvoje dece izmešteno je iz biološke porodice, a na evidenciji Centra registrovano je ukupno 57 dece kojima je priznato pravo na smeštaj u hraniteljsku porodicu. U toku izveštajnog perioda jedno dete je uspešno prošlo kroz postupak usvojenja. Troje dece nalazi se na domskom smeštaju. Na evidenciji Centra nalazi se trenutno 36 hraniteljskih porodica, popunjenih smeštajnih kapaciteta.

1 KOMENTAR

  1. Kažu televizija i veliki vođa Zlatno doba, Srbija nikad jača bogatija…
    Kaže Tošić Bečeju više ne trebaju nove fabrike jer su ljudi zaposleni…
    a sad ovakav članak?
    Nešto se tu ne uklapa!

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име