Indeks vladavine prava se određuje na osnovu osam kriterijuma: ograničenje ovlašćenja vlade, nepostojanje korupcije, otvorena vlada, osnovna prava, red i sigurnost, sprovođenje zakona, građansko – pravni i krivično -pravni sistem. Srbija je po svim tim faktorima zabeležila nazadovanje i ispod je globalnog proseka.
Srbija je najlošije ocenjena po kriterijumu ograničenja ovlašćenja vlade (0,38), po kojem se našla na 122. mestu. U okviru tog faktora naslabiju ocenu (0,26) dobila je za „kažnjavanje zvaničnika zbog nepropisnog postupanja“ po čemu je zazuela čak 133. mesto.
Za krivično -pravni sistem dobila je ocenu 0,39, a u okviru te kateogrije je najnižu ocenu (0,24) dobila po parametru „krivično-pravni sistem je slobodan od nedozvoljenog uticaja vlasti“.
U oblasti građansko-pravnog sistema (0,5) situacija je bolja u pogledu odstustva diskriminacije i dostupnosti alternativnih mehanizama za rešavanje sporova, ali je lošija kada je u pitanju nedozvoljeni uticaj vlasti i posebno nerazumno odlaganje procesa (0,24).
Kada je u pitanju korupcija, Srbija je dobila ocenu 0,43, a najlošija situacija je u zaknodavnoj grani vlasti.
Najlošije rangirane su Venecuela, Kambodža i Kongo.
Na vrhu liste su Danska i Norveška sa ocenom 0,9. Iza njih su Finska, Švedska, Nemačka i Holadnija.
Među zemljama EU, najveći pad zabeležila je Poljska, najviše zbog pogoršanja u oblasti osnovnih prava i ograničenja ovlašćenja vlasti.
Indeks se oslanja na ankete 138.000 domaćinstava i 4.200 pravnika i stručnjaka širom sveta.