Cirkularna ekonomija se zasniva na principu – jednom uzet prirodni resurs treba kroz kvalitetan proizvod koristiti što duže, kao i da on ima potencijal za popravku i nadogradnju.

Bečej je jedna od 40 lokalnih samouprava uključenih u istraživanje o potencijalima lokalnih zajednica za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji.

Dve osnovne i neophodne pretpostavke da bi se desila cirkularna ekonomija i pravilno upravljanje otpadom jeste infrastruktura za primarnu selekciju koju mogu da sprovode građani, ali i volja za tim poslom.

Beogradska otvorena škola u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine sprovodi trogodišnji projekat „Zeleni inkubator“.

Projekat „Zeleni inkubator“ ima za cilj i da doprinese osnaživanju kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, naročito za praćenje procesa evropskih integracija Republike Srbije, neguje inicijative lokalnih neformalnih grupa, kao i da istraži potencijale i izradi preporuke za socio-ekonomski razvoj lokalnih zajednica na principima zelene (cirkularne) ekonomije.

-Mi smo upravo prezentovali na koje način celo društvo, svi njegovi aspekti, državni sektor, privatni i civilni, mogu da podrže prelazak iz linearne ekonomije koju trenutno imamo, a koja se svodi na „uzmi nešto iz prirode i baci“ u cirkularnu što znači da kad jednom uzmemo nešto iz prirode treba da što više puta, i što duže to ostane u samom sistemu privredne aktivnosti. Kada je Bečej u pitanju, kroz ovu studiju će se pokazati koje su to ključne preporuke koje se mogu dati kako bi svako od nas mogao da da svoj doprinos sa jedne strane a sa druge strane koristimo ovu priliku da kroz edukativni deo projekta uopšte objasnimo principe funkcionisanja cirkularne ekonomije jer to nije samo nešto što se tiče privrede nego se tiče društva kao celine i lokalne zajednice. Ako sve to ne bude podržano od cele zajednice teško da može biti realizovano. Što se tiče na građana, to bi značilo da naučimo da koristimo npr. ambalažu koja je povratna, da sa malim i lokalnim preduzećima u zajednici uspostavimo takav sistem da oni budu u stanju da ono što nam je potrebno pruže u adekvatnoj ambalaži i da ona bude povratna. Nama je potrebno ono što je u ambalaži a ne ona sama. Naši stariji sugrađani se sećaju npr. mleka i jogurta koji je dostavljan u staklenoj ambalaži, mlekar donese i svako jutro dostavi ispred vrata. Cirkularna ekonomija nas donekle vraća na ono vreme kada nismo imali toliko prirodnih resursa koje smo mogli da rabimo jer trenutno stanje potrošnje resursa pokazuje da su oni na planeti ograničeni i da ih suviše brzo trošimo i da ukoliko to ne promenimo ćemo doći u situaciju da ih neće biti i naći ćemo se u problemu kako da zadovoljimo svoje potrebe, rekao je Igor Jezdimirović iz organizacije Inženjeri zaštite životne.

Jedan od problema na nivou čitave zemlje je da se ekološka taksa koju plaćaju građani ne koristi za zaštitu životne sredine, nego odlaze u druge svrhe.

Sadržaj je kreiran u okviru projekta „U fokusu: Pravo građana, obaveza vlasti“ koji je sufinansiran iz budžeta opštine Bečej. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име