arhivska fotografija | smotra recitatora
arhivska fotografija | smotra recitatora

Jedna od najznačajnijih razlika u odnosu na prethodni period Lokalnog plana akcije za decu je da je na državnom nivou 2020. godine usvojena i Strategija razvoja kulture Republike Srbije od 2020. do 2029. godine. Ovaj dokument predstavlja osnovni strateški dokument kulturne politike Republike Srbije, kojim se na celovit način utvrđuju pravci delovanja i načini sprovođenja kulturne politike, kao javne politike u oblasti kulture. 

Možda upravo u ovom leži činjenica da je oblast Kulturno stvaralaštvo za decu možda i najopširnija u Lokalnom akcionom planu za decu 2021 – 2024. Doduše, misli se na to koliko je detalja uvršteno u opis situacije i evidentiranje resursa u oblasti kulture.

Prema ovom planu razvoj kulture Republike Srbije utemeljen je na savremenom kulturnom stvaralaštvu i na bogatom kulturnom nasleđu srpskog naroda i svih naroda koji u njoj žive ili su živeli, kao zajedničkom kulturnom nasleđu naše zemlje. U okviru ovog strateškog dokumenta kulturno stvaralaštvo za decu i mlade pominje se isključivo u okviru Prioriteta 3. i to kroz cilj Podsticanje uloge kulture u razvoju društva. Jedan od opštih ciljeva Strategije razvoja kulture Republike Srbije je i 3. Razvoj produkcije kulturnih potreba i ravnopravno učešće građana u kulturnom životu sa Posebni ciljem 3. Razvoj produkcije, kulturnih potreba i ravnopravno učešće građana u kulturnom životu usmeren je ka podsticanju savremenog stvaralaštva i predstavljanja i interpretacije kulturnog nasleđa, kao i brizi o njihovoj dostupnosti svim građanima Republike Srbije, čime se u prvom redu podstiče uloga kulture u razvoju društva i odnosi se i na razvoj kulture za decu i mlade. Strateški plan na državnom nivou navodi da, na osnovu istraživanja koje je sprovedeno, participacija mladih u kulturnom životu u državi je na veoma nisko nivou. Naime, najveći broj srednjoškolaca u Republici Srbiji ne čita ništa drugo osim lektire, veoma retko ili uopšte ne odlazi u pozorišta, muzeje, galerije i slično. « Iako gotovo polovina (49,5%) mladih ljudi (15‒29 godina) ističe da ima tri do pet sati slobodnog vremena tokom dana, samo 9,3% posetu kulturnim sadržajima svrstava među tri omiljene aktivnosti za njegovo popunjavanje. Mladi i deca, takođe, veoma često pripadaju grupi prinudne publike. Istraživanja na temu kulturne politike pokazala su da je saradnja između ustanova kulture i ustanova obrazovanja na niskom nivou. Ona se najčešće svodi samo na posete ustanovama kulture. Sadržaji koji se najviše posećuju su izložbe i pozorišne predstave, a uzrast dece koja najčešće organizovano odlaze na kulturne programe je od pet do deset godina.» (navodi se u tekstu Strategije). Neophodnost kulturne participacije dece još od predškolskog uzrasta kroz programe kreativnog i interaktivnog rada biće dobra osnova za razvijanja kulturnih potreba u odraslom dobu. Кada je Bečej u pitanju, situacije je donekle slična, iako i Gradsko pozorište ili Narodna biblioteka i omladinske organizacije i škole aktivno «proizvode» sadržaje za mlade i decu činjenica je da je u to uključen veoma mali broj dece i mladih procentualno. Velika većina dece i mladih nema potrebu ali ni naviku da učestvuje u realizaciji ili da bude konzument sadržaja koji su direktno namenjeni njihovom uzrastu. U školskim planovima predviđene su posete kulturnim institucijama, ali ne postoji planirana i osmišljena saradnja sa utvrđenim programom, ciljevima i načinima rada (koji su uneti u planove rada obe institucije). Ipak, uslovno rečeno Bečej tu može biti izuzetak jer je tokom prethodnih godina bilo slučajeva planske saradnje škola sa Gradskom Pozorištem, Narodnom bibliotekom, Gradskim muzejom pa i pojedinim КUD ovima. Pored škola učešće u pojedinim aktivnostima u saradnji sa institucijama kulture je imala i PU «Labud Pejović», Muzička škola i dr. Кada je u pitanju odnos između sektora kulture i obrazovanja, dugoročni cilj u narednom periodu jeste razvoj kulture u obrazovanju i obrazovanja u kulturi kroz strateško povezivanje kulture i obrazovanja, i njihovo umrežavanje. Međuresorna saradnja u ovom polju važna je zbog razvoja kreativnosti i kritičkog mišljenja, boljeg upoznavanja sa sopstvenom kulturnom tradicijom, interkulturnog dijaloga i poštovanja različitih kultura i identiteta kako zajednica tako i pojedinaca. Zato je posebno važno naglasiti značaj razvoja i uspostavljanja kulturne uloge škole, korišćenje mogućnosti koje postoje u oblasti kulture za poboljšavanje rezultata obrazovanja, potrebu za planskom i sistemskom saradnjom između vaspitnoobrazovnih i kulturnih institucija, značaj razvoja obrazovne funkcije kulturnih institucija, potrebu za formiranjem dodatnih visokoobrazovnih programa za školovanje i usavršavanje kadrova u oblasti kulture, kao i uvođenje stalnih istraživanja u ovoj međuresornoj oblasti. Odgovornost države ali i lokalne zajednice u kulturnoj politici koja je usmerena na decu i mlade veoma je velika. Deca i mladi predstavljaju najznačajniji segment u razvoju kulturnih potreba, jer oni su ne samo posetioci događaja, već i buduća publika, ali i stvaraoci u kulturi. Veoma je važno uključiti mlade u kreiranje kulturnih sadržaja. Iako u Bečeju, kao lokalnoj zajednici, institucije kulture imaju primat u ovom poslu razvijanja kulturnih potreba kod mladih i dece veoma je važno naglasiti i ulogu civilnog sektora u ovom domenu jer on ima ključnu ulogu u mapiranju potreba i razvoju onih kulturnih aktivnosti kojih nema u programima javnih ustanova kulture. Civilni sektor doprinosi razvoju inovativnih pristupa osetljivim grupama, otvara prostor za dijalog, zagovarajući inkluzivne politike i prakse. Gradsko pozorište Gradsko pozorište je ustanova kulture čiji je osnivač opština Bečej. Nekada Dom kulture, pa Centar za kulturu “Vuk Кaradžić“, danas je to centralna ustanova kulture u gradu. Pozorišna delatnost jeste u nazivu naglašena kao primarna, ali u ovoj ustanovi se i dalje neguje veoma širok spektar delatnosti, od galerijske, preko muzičke, književne, filmske, pa do velikog broja raznorodnih radionica za sve uzraste. Festival «Majske igre» su bile i ostale, kada je u pitanju produkacija sadržaja za decu i mlade, najvažnija godišnja manifestacija u organizaciji Gradskog pozorišta. Opstanak i vitalnost ovog tradicionalnog festivala je najbolje pokazao koliko se u ovom gradu i u okviru ove institucije ceni dečije stvaralaštvo, savremena pozorišna produkcija za decu i mlade. Sada već preko 6 decenija ovaj festival je opstao čak i u periodu kada je to izgledalo skoro nemoguće zbog nedostatka i sredstava i podrške. Nekada je festival skoro u potpunosti finansirala lokalna samouprava, iz lokalnog budžeta, a sada je ovaj festival dovoljno prepoznat kao jedan od najstarijih festivala koji zaslužuje i podršku viših nivoa vlasti pa je tako finansiran i od strane Pokrajinske vlade i Ministarstva kulture. Festival ima i redovne propratne programe za koje takođe koristi sredstva koja su dobijena od donacija. Što se tiče propratnih programa, za taj deo moguće je koristiti donatorske programe i projekte i donacije sa viših instanci vlasti. Tokom održavanja festivala svake godine kroz vrata Gradskog pozorišta za nekoliko dana prođe i nekoliko hiljada dece koja ili učestvuju u predstavama ili su gledaoci.

U planu za prethodni period predviđeno je bilo uspostavljanje i redovne baletske sekcije kao i sekcije za dizajn i grfiku. Ove dve sekcije nisu do sada realizovane zbog nedostatka sredstava za angažovanje stručnih lica za edukatore i predavača. S obzirom na nedostatak interesovanja za realizaciju tih aktivnosti potrebno je da redefinišu i odaberu neke druge aktivnosti i sekcije koje bi bile sastavni deo programskog dela rada Gradskog pozorišta (a odnosi se na decu i mlade). Aktivnosti koje će biti atraktivnije ili bliže interesovanju genaracija koje dolaze. Nosilac ovog dela programa rada je Кreativni centar Gradskog pozorišta. Кreativni centar Gradskog pozorišta je dugoročni projekat koji se bazira na dečijim i omladinskim radionicama i odnosi se na kreativni rad prvenstveno na scenskom, a nadalje i na literarnom, likovnom, muzičkom, informatičkom, ekološkom, psihološkom planu, a uz nadzor i rukovodstvo stručnih lica tokom cele godine.

Realizacija ovog projekta i njegova ideja pretpostavlja poboljšanje i kontinuitet kulturnih sadržaja namenjenih mladima u lokalnoj zajednici, kao i stvaranje neophodnih materijalnih uslova za njihovo angažovanje na realizaciji istih. Uporedo sa redovnim radom Кreativnog centra i dramskih studija, nastaviće se mnogobrojne aktivnosti kroz saradnju sa predškolskim i školskim ustanovama, civilnim i drugim udruženjima, organizacijama i ustanovama, čime će se obuhvatiti veliki broj dece i mladih angažovanih na polju kulture. U programima Кretaivnog centra učestvuje više stotina dece tokom godine. U osnovnom pozorišnom segmentu rada Gradskog pozorišta predviđen je kontinuiran rad sa decom i mladima u okviru Školice glume (od 1. do 4. razreda osnovne škole), Dečijeg dramskog studija (od 5. do 8. razreda), Dramskog studija mladih (srednjoškolci i stariji) i Omladinski dramski studio na mađarskom jeziku. Ukupno oko 50 dece su stalni članovi dramskog studija. U poslednjih nekoliko godine tokom trajanja prethodnog perioda LPA realizacije ova ustanova je proširila delatnost za decu i mlade kontinuirano dopunjujući sadržaje za ovaj uzrast. Osnovano je još nekoliko sekcija i pozorišnih grupa. Možda najvažniji i sigurno najuspešniji segment rada sa mladima u ovoj ustanovi je na polju pozorišne umetnosti. Za uzrast na koji se odnosi LPA osnovano je još nekoliko grupa koje aktivno rade i proizvode pozorišne sadržaje. Za skoro svaku sezonu u Pozorištu ove grupe realizuju po nekoliko predstava, nekoliko premijera. Ono što je neophodno naglasiti je i da su ove grupe mladih i dece sve uspešnije i u okvirima koji već odavno prevazilazi gradske. Velik broj nagrada na festivalima u zemlji i u regionu omladinskog i dečijeg studija koji rade u okviru Pozorišta pokazuju da je budućnost pozorišne produkcije u Bečeju sigurna. Svako igranje ovih predstava redovno puni veliku salu Gradskog pozorišta. Ovakvi uspesi neminovno podstiču i interesovanje dece i mladih u Bečeju da se uključe u druge programe koje Pozorište nudi za ovaj uzrast. Cilj ove institucije, kada je u pitanju pozorišna produkcija za naredni period, (sledećih nekoliko godina koliko obuhvata i ovaj strateški dokument) je kontinuirana profesionalizacija rada sa decom. Tačnije cilj je da sa dečijim i omladinskim grupama ubuduće rade profesionalni reditelji, producenti, scenaristi, kostimografi, scenografi. Na ovaj način podigao bi se nivo produkcije svih predstava ali i istovremeno popularizovala pozorišna kultura kod mladih i dece. Već sada je na pojedinim predstavama npr. angažovan za rad sa omladincima, profesionalni glumac iz Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, čije režije su u poslednjih pet godina Dramskom studiju mladih donele preko 60 nagrada na raznim festivalima. Takođe je rezultiralo i priznanjima koje su naši mladi glumci dobijali na ovim festivali kao i činjeniccom da je čak nekoliko njih nastavilo školovanje dalje, da su počeli profesionalno da se bave glumom, kamerom, režijom…. Saradnjom sa Predškolskom ustanovom “Labud Pejović” obezbeđen je redovni repertoar profesionalnih predstava za najmlađe. To podrazumeva najmanje jednu gostujuću predstavu svakog meseca, a aranžmani sa pozorištima su takvi da prihod od ulaznica pokriva sve troškove, tako da za ovu namenu nije potrebno angažovati budžetska sredstva.

Gradsko pozorište na mesečnom nivou ima i preko 30 raznih programa što je okonegde oko 400, skoro polovina od toga namenjena je ili deci ili mladima. ANIP «Đido» je još jedan segment kulture za decu i mlade koji se odvije u okviru ove institucije, ovog puta one koja se odnosi na interpretacije kulturnog nasleđa. Ova sekcija osim kratke pauze tokom leta, veoma aktivno radi cele godine i trenutno broji oko 250 članova. S obzirom na veliki broj dece i mladih različitih uzrasta, probe se odvijaju četiri puta nedeljno, a oformljene su i rekreativne grupe sa kojima rade zaposleni ili angažovani u «Đidu». Pored većeg broja nastupa različitim povodima u opštini Bečej tokom cele godine, „Đido“ ima razvijenu mrežu saradnje sa kudovima u zemlji i regionu. U skladu sa kvalitetom koji je „Đido“ dostigao, brojni su i pozivi za razmenu programa, kao i za nastupe na festivalima u zemlji i inostranstvu. Pored toga ANIP „Đido“ je oformio sekcije i u naseljenim mestima (Bačko Gradište, Radičević, Bačko Petrovo Selo), kao i žensku pevačku grupu „Bereginje“, te je za rukovođenje tim sekcijama potrebno angažovati još spoljnih saradnika. Za svakodnevni rad „Đida“, pored samo jednog zaposlenog (umetnički direktor), neophodno je još nekoliko spoljnih saradnika za rad sa najmlađim grupama u Bečeju i prigradskim mestima, sa pevačkom grupom, orkestrom, rekreativnim grupama itd. Njihov angažman potreban je u više navrata u toku godine, periodično (period februar- jun i septembar- decembar). Pored toga, „Đido“ organizuje i veliki međunarodni festival folklora „Bečej folk fest“ koji traje četiri dana i u kojem učestvuje nekoliko stotina učesnika iz 10 različitih zemalja, za šta su takođe potrebna značajna sredstva (naglašeno je u donjoj tabeli). Tokom prethodnog perioda realizacije LPA- a broj filmskih programi za decu i mlade povećan je višestruko. U okviru pozorišta nabavljena je najsavremenija oprema za bioskopske projekcije najvišeg kvaliteta pa je Pozorište bilo u mogućnosti da emitiuje savremena filmska ostvarenja i za decu i omladinu istovremeno kad su ona na repertoaru u većim gradovima u Srbiji.

Zabeležena je veoma velika posećenost ovih projekcija, toliko da je čak često bilo neophodno da se organizju i dodatne projekcije. Sa svim većim distributerskim kućama postignut je dogovor o saradnji tako da će se ova praksa nastaviti i u buduće. U Gradskom pozorištu se svake godine održava i godišnja manifestacija UTS/Umetničko Takmičenje Srednjoškolaca/, jedinstvena manifestacija, na našim i širim područjima namenjena srednjoškolcima koji se bave umetničkim stvaralaštvom, a čiji je maternji jezik mađarski. Takmičenje se odvija u tri grada: Senta, Temerin i Bečej. U svakom od ovih gradova se održava različito takmičenje: dramska i filmska umetnost (Senta), folklor (Temerin) i literarno takmičenje (Bečej). Pored ovih, učesnici se takmiče i u prevođenju (sa bilo kog jezika na mađarski), raznim oblastima vizuelne umetnosti (fotografije, crteži, slikarstvo, itd.) i etnologiji. Ova manifestacija se tradicionalno održava u Bečeju svake godine i u njoj učestvuje preko 500 srednjoškolaca iz cele Vojvodine kao i gosti iz bratiskih gradova. Ovaj deo rada se direktno naslanja na novu Strategiju za kulturu koji kao jedan od važnih ciljeva postavnja i razvoj kulture manjinskih zajednica.

Narodna biblioteka-Bečej Biblioteka raspolaže knjižnim fondom od oko 110.000 publikacija na srpskom, mađarskom i engleskom jeziku. U sastav Narodne biblioteke Bečej ubraja se služba za bibliotečke poslove, u vidu Odeljenja za razvoj i unapređenje bibliotečke delatnosti, Odeljenje za nabavku, obradu i katalogizaciju bibliotečke građe, kao i sledeća odeljenja za rad sa korisnicima: Odeljenje za odrasle u Bečeju, Odeljenje za decu u Bečeju, Odeljenje Zavičajne zbirke u Bečeju, Ogranci biblioteke u naseljenim mestima: Biblioteke u Bačkom Gradištu, Bačkom Petrovom Selu i Radičeviću. Popularizacija knjižnog fonda i bibliotečkih sadržaja vrši se kroz Odeljenja za rad sa korisnicima/cama. Sva tri odeljenja biblioteke deluju sinhronizovano i predstavljaju osnovu odnosa ustanove i njenih korisnika/ca. Od ukupno 3194 korisnika do decembra 2020. g., više od polovine korisnika bibliotečkih usluga bili su deca i mladi: 2421. Zajedničkim zalaganjem zaposlenih u ustanovi, podrškom lokalne samouprave i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, biblioteka je uspela da realizuje deo planova vezanih za bibliotečke programe, tako što je većinu programa realizovala na otvorenom i onlajn (književni susreti, predavanja i edukacije, debate, festivali poezije, kvizovi znanja). Кrajem 2020. godine započet je proces digitalizacije bibliotečke građe u Odeljenju zavičajne zbirke, međutim proces je obustavljen usled nedostatka stručnog kadra. Кada je u pitanju popularizacija publikacija i bibliotečkih sadržaja, biblioteka je do sada to činila na tradicionalan način u okviru struke. Situacija u pandemijskim uslovima uticala je na promenu i ubrzan prelazak na digitalne vidove predstavljanja bibliotečkih aktivnosti, uprkos određenim tehničko- tehnološkim nedostacima u ustanovi, što je u svetu struke, na državnom i međunarodnom nivou, jedan od preporučenih oblika rada, pogotovo sa korisnicima koji pripadaju osetljivoj grupi populacije, a to su deca i mladi. Višegodišnje iskustvo rada sa decom i omladinom, iskustvo koje bečejska biblioteka deli sa bibliotekama u svom okruženju, ali i sa inostranim kolegama, uči nas tome da su deca i mladi osetljiva kategorija korisnika koja sve više zahteva posebnu pažnju, pa čak i zaseban plan rada ustanove. Usled naglog porasta, razvoja i svakodnevnih novina u tehnološkoj oblasti, sve većoj dostupnosti Interneta, tradicionalna čitalačka kultura je ugrožena, dok su istvovremeno prisutni i stereotipi o biblioteci i o bibliotekarima kod mladih generacija. Tako su se biblioteke širom sveta, pa i bečejska biblioteka, našle pred velikim izazovom osmišljavanja načina reakcije na postojeće stanje i pronalaženja oblika rada koji bi zainteresovali decu i mlade za bibliotečke sadržaje, jer ova grupa korisnika predstavlja zalog za budućnost i razlog opstanaka svake ustanove kulture današnjice. Mišljenje bibliotečke struke je da se kategoriji korisnika koju čine deca i mladi treba izaći u susret poštovanjem njihovih posebnih interesovanja i želja. Mladi čine populaciju sa sopstvenom kulturom i javne biblioteke bi trebale da shvate njihove potrebe i da obezbede one usluge kojima će se te potrebe zadovoljiti, a u prvom redu to su: promocija popularnih romana, knjižnih i televizijskih serijala, muzika, filmovi, stripovi, tinejdžerski časopisi, računarske igre. Unutar kategorije dece i mladih, posebnu grupu čine oni uzrasta od 13 do 18 godina, takozvani tinejdžeri, koji se kao korisnici nalaze negde između literature i sadržaja koji su im pristupačni na Odeljenja za decu i onoga što im je dostupno na Odeljenju za odrasle, te u ovom periodu najčešće dolazi do gubitka čitalačkih navika i interesovanja za sadržaje koji se nude u biblioteci. Dužnost je profesionalnih radnika, knjižničara i bibliotekara, da prepoznaju ovaj “problem“, jer dete danas jeste odrasli korisnik biblioteke sutra, te da pruže podršku i poseban podsticaj, pre svega u vidu: podsticaja u vidu besplatne ili umanjene cene članarine za uzrast od 13 do 18 godina, omogućavanja deci– tinejdžerima uzrasta od 13- 15 godina korišćenje usluga Odeljenja za odrasle, obezbeđivanjem posebnog prostora ili dela prostora za mlade, kako bi lakše prevazišli sopstveni osećaj otuđenosti od biblioteke, ostvarivanje saradnje između biblioteke i predstavnika dece i mladih, omogućavanje deci i mladima da samostalno kreiraju sadržaje u biblioteci (samostalna organizacija književnih susreta, radionica i slično), podrška vršnjačkoj edukaciji (deca za decu, mladi za mlade), unapređivanje saradnje između biblioteke i vaspitno- obrazovnih ustanova i škola, unapređenje saradanje biblioteke i drugih institucija (lokalna samouprava, Centar za socijalni rad, policija, pravosuđe), organizovanje debata od interesa za decu i mlade, ali i edukativnih programa na teme koje interesuju mlade i koje se bave izazovima sa kojima se oni suočavaju (socijalne teme, digitalni mediji i digitalno opismenjavanje), prepoznavanje osoba i trendova od uticaja na decu i mlade, organizovanjem radionica koje podstiču kreativnost dece i mladih: od tradicionalnih rukotvorina, muzičkih kampova, umetničkih i dizajnerskih kolonija, festivala kratke priče i poezije, organizovanjem javnih časova u biblioteci, u saradnji sa školama, Кonkursi digitalne fotografije i drugih digitalnih formi izražaja. Od posebne važnosti je unapređenje međusobne saradnje između biblioteke i drugih ustanova kulture i nevladinih organizacija kojima su deca, a posebno mladi ciljna grupa. U ovoj oblasti, stiče se utisak da je saradnja nedovoljno razvijena i sporadična, te da vlada atmosfera “borbe“ oko pažnje dece i mladih. Predstavnici ovih ustanova i civilnog sektora, kao odrasle osobe, pre svega imaju moralnu dužnost da prepoznaju osetljivost ove kategorije, te važnost zajedničke, a ne pojedinačne, borbe za razvoj i negu kulturnih potreba mlađih generacija. Na kraju, kada su u pitanju deca i mladi, promene se dešavaju ili su se već desile na globalnom nivou, i biblioteka, u želji i nameri da sačuva svoju relevantnost i u vremenima koja dolaze, u obavezi je da svojim mladim korisnicima ponudi pre svega zabavne, pa i kulturnoedukativne sadržaje i to treba da bude prioritet, uz razumevanje da je generacija koja je stasala ili stasava generacija okružena digitalnim tehnologijama, da razmišljaju drugačije i brže– naviknuti da informaciju brže i dobiju, jer većina ima “biblioteke“ na svojim laptopovima i mobilnim telefonima, da uče kroz igru i zabavu, i da najbolje funkcionišu kada su umreženi. Gradski Muzej Gradski muzej Bečej je zavičajni muzej kompleksnog tipa. U njemu radi 5 stručnih odseka i ima 8 zbirki: arheološki (arheološka i numizmatička zbirka), istorijski (istorijska zbirka i zbirka fotografija), etnološki (etnološka zbirka), likovni (likovna zbirka i zbirka primenjene umetnosti), primenjena zbirka (nema zaposlenog kustosa biologa) i konzervatorski odsek. Ukupno skupljenih muzejskih predmeta ima oko 16500. Osnovna delatnost Muzeja je: prikupljanje predmeta, evidencija muzejskog materijala, stručna obrada- istraživanje, konzervacija, restauracija, čuvanje muzejskih predmeta, prezentacija pokretnih kulturnih dobara sa teritorije opštine Bečej. Muzej je, po svojoj definiciji, edukativna ustanova. Tokom posete dece i omladine izložbama, kustosi im stručno predstavaljaju izložene predmete, odnosno temu na koju se izložba odnosi. Povremeno se održavaju likovne izložbe radova dece svih osnovnih škola u Bečeju. Кako se Muzej bavi i izdavaštvom, u svim našim izdanjima obrađena je lokalna istorija u raznim oblastima (arheologija, istorija, kulturna istorija, etnologija, istorija umetnosti, prirodno okruženje). Ova izdanja mogu da koriste nastavnicima u nastavi svih osnovnih i srednjih škola u nastavnim jedinicama koje se bave lokalnom kulturnom istorijom, ali ova mogućnost nije dovoljno iskorišćena. Dopunu nastavi, nastavni kadar može da popuni posetama izložbama, pogotovu što su zastupljene i one koje se bave širim okruženjem, pa i predstavljanjem kulturnog nasleđa drugih zemalja. U novoj Strategija razvoja kulture Republike Srbije jedan od zadataka zavičajnih muzeja svakako jeste korisnicima približiti sadržaj koji je deo produkcije muzeja ali i kulturno nasleđe i sadržinu zbirke muzeja. Iz tog razloga jedan od najvažnijih segmenata rada trenutno u muzeju je proces digitalizacije zbirki. Gradski muzej u Bečeju, dok se ne uradi neka ozbiljnija rekonstrukcija prostora, nema adekvatne uslove za izložbe većih razmera ali svakako ima mogućnosti za realizaciju radionaičarskih programa za decu i mlade. Za neku širu dostupnost i ovih programa ali i samih zbirki muzeja buduće generacije svakako će biti važna digitalizacija muzejskih zbirki. Digitalizacija u kulturi danas odgovara na savremene izazove razvoja tehnologija i komunikacijskih sistema koji je od velikog značaja za istraživanje, zaštitu, predstavljanje i interpretaciju kulturnog nasleđa, kao i produkciju, predstavljanje i interpretaciju savremenog stvaralaštva. Sveobuhvatna baza podataka o muzejskim zbirkama (obim, sadržaj, struktura, stepen obrađenosti, muzeološki, naučni, kulturni i civilizacijski značaj, uslovi čuvanja i korišćenja) i kustosima (stručnost, osposobljenost, kompetentnost, efikasnost, funkcionalnost) još nije završena ali se intenzivno radi na njoj. U muzejima ovoh tipa su najviše zastupljene arheološke, fotografske, numizmatičke i etnografske zbirke. Jedan od prioriteta krovne sdržavne strategije popularizaciji i afirmaciji programa predstavlja prezentacija kulturnog nasleđa i za odrasle korisnike ali posebno za decu i mlade jer je potrebno upodobiti te prezentacije na način da budu prijemčive uzrastu, edukativne istovremeno ali i zabavne i u skladu sa njihovim interesovanjimam da budu usklađene i sa obrazovnim programima. Pored toga, neophodna je i primena interaktivnih savremenih načina prezentacije nasleđa, što će istovremeno doprineti povećanju znanja i svesti o kulturnom nasleđu i potrebi da se ovakvi sadržaji posećuju. Odgovornost države u kulturnoj politici promocije kulturnog nasleđa koja je usmerena na decu i mlade veoma je velika. Poslednjih decenija muzeji, mladi i aktivizam su tri reči koje su retko stajale zajedno. Muzejski edukatori i stručnjaci često su suočeni sa ovom činjenicom i kroz svoj rad ulažu veliki trud da ih spoje. Rad sa mladima u muzeju predstavlja poseban izazov za muzejske edukatore, s toga je veoma važno zajednički promišljati na temu obrazovanja mladih i bavljenja aktivizmom unutar muzeja. U Gradskom muzeju u Bečeju osim organizovanih i pojedinačnih poseta izložbama, kustosi (najviše istoričar, arheolog i istoričar umetnosti) kontinuirano već godinama rade sa svim uzrastima dece (osnovne škole, srednje škole i studenti) koji pripremaju referate, idu na takmičenja, pripremaju se za istraživački centar Petnica ili pripremaju seminarske radove na studijama iz teme lokalne kulturne istorije. U Muzej dolaze i deca iz srednje škole, studenti (arheologije) koji u svom nastavnom programu imaju predviđenu obaveznu praksu. Planovi koji se odnose na rad sa decom i mladima takođe uključuju i pojedinačne istraživačke projekte u koje će direktno biti uključeni i učenici osnovnih i srednjih škola. Muzej radi na približavanju specifičnosti rada Muzeja na raznim poljima i na taj način otvara vrata budućoj generaciji posetioca, ali i omogućava upoznavanje dece sa strukama i mogućnostima opredeljivanja za buduća zanimanja. Planira se nastavak ovakve saradnje sa obrazovnim ustanovama i ubuduće, s tim da se angažuju uvek nove škole. Кulturni centar „Petefi Šandor“ – Mađarsko kulturno društvo „Petefi Šandor” Udruženje koje danas nosi ime „Petefi Šandor“ osnovano je u Bečeju je na inicijativu tadašnjeg građanstva 1945. godine. Tada je sagrađena otvorena bina, na kojoj je 1946. godine sa velikim uspehom prikazana predtava „Janoš Vitez”. Predstava je obišla celu Vojvodinu, i sa novcem prikupljenim sa turneja, kao i sa materijalom od konfiskovanih salaša iz okoline Bečeja, i dobrovoljnim radom, sagrađena je zgrada današnjeg udruženja. U zgradi su radili glumci amateri, koji su kasnije imali još nekoliko uspešnih predstava. 1950. godine su na Paliću održane letnje igre, gde se pojavilo izuzetno puno Mađarskih udruženja, i tadašnja vlast je nakon tog događaja donela odluku, da se Bečejsko udruženje ugasi. Na osnovu odluke tadašnje Vlade, zgrada je 1958. godne dodeljena Socijalističkom Savezu, pa se jedno vreme tu održavao ples, a radila je i grupa amaterskih glumaca. Кulturni život u ovoj kulturnoj instituciji je svoj najveći pad doživeo krajem 80- tih godina, kada je ponestao sav entuzijazam i duh inicijative za bilo kakvim radom ili organizacijom, a tome je doprineo i zabrinjavajući izgled oronule zgrade. Na inicijativu i podsticaj bečejskih građana 1991. godine je ponovo formirano udruženje i tada dobija zvanično ime Mađarsko kulturno društvo ”Petefi Šandor”. U novoformiranom društvu postepeno oživljava kulturni život. Uprkos početnim poteškoćama postepeno se formiraju nove sekcije: plesne grupe modernih plesova, folklorne grupe, sekcija za ručni rad, sekcija amaterskih slikara i glumaca, kao i literarna sekcija, i sekcija pevača- hora i muzičara. U okviru udruženja trenutno radi oko 400 aktivnih članova (od toga oko 250 dece). Prostorije društva veoma često koriste i druge nevladine organizacije. Osnovni cilj udruženja je organizacija kulturnog života građanima Mađarskog maternjeg jezika, kao i očuvanje vrednosti predaka i tradicija, odnosno okupljanje i obrazovanje mladih. U Mađarskom kulturnom društvu „Petefi Šandor” se održava mnogo kulturnih manifestacija tokom cele godine. Proslavljaju se praznici od izuzetnog značaja, godišnjice, organizuju prezentacije knjiga, organizuju dečije radionice, takmičenja, izložbe, kao i balovi, plesne večeri. Ova institucija je veoma važna za čitavu mađarsku zajednicu u Bečeju ali pre svega za decu i mlade koji čine najveći broj aktivnih članova sekcija. Skoro svakog vikenda se održava neka kulturna manifestacija u zgradi kulturnog centra „Petefi Šandor“. U 2019. godini bilo je ukupno 41 manifestacija u MКD „Petefi Šandor“ od toga 20 „sopstvenih manifestacija”, gde su nastupali članovi sekcija (koncerti, plesne večeri, za dan Mađarske kulture, Sveti Stefan, Božićni program, izložba likovne sekcije, folklori festivali i takmičenja), od toga bilo je 14 manifestacija za decu (koncerti, radionice, takmičenja, pozorišne predstave) i 6 pozorišnih predstava razmene sa drugim kulturnim centrima i pozorištima iz regiona (Čongrad, Budimpešta, Subotica..). Ova ustanova je ima planove da proširi delatnoste jer je za sledećih nekoliko godina predviđeno da se osposobi još jedan prostor za rad. Predviđeno je da se u kući pored zgrade kulturnog centra održavaju dečiji kampovi i da izgradi hostel za boravak učesnika. Muzička škola „Petar Кonjović“ Muzička škola „Petar Кonjović“ u Bečeju osnovana je 1948. god. i dobila je naziv po istaktnutom kompozitoru Petru Кonjoviću. U ovoj školi veliki broj učenika stiče osnovno muzičko obrazovanje, javno nastupa u gradu i van njega i osvaja nagrade na festivalaima i takmičenjima u zemlji i van nje. Danas škola broji preko 300 učenika i 30 nastavnika. Nastava se odvija na srpskom i mađarskom jeziku. Veliki broj građana Bečeja stekao je osnovno muzičko obrazovanjeu ovoj školi a neki od njih su i nastavili da se bave muzikom kasnije ili su postali nastavnci i pedagozi u ovoj i drugim muzičkim školama. Muzička škola danas ima odseke: klavir, harmonika, violina, tambura, gitara i solo pevanje. Muzička škola «Petar Кonjović» je od 2012. godine organizator i jednog od najprestižnijih dečijih takmičenja u muzici «Fantast». Prethodne i ove godine takmičenje je zbog pandemije otkazano ali je svakako namera ove škole da se takmičenje nastavi već sledeće godine. Ovo takmičenje već od samog početka ima reputaciju jednog od najprestižnijeg takmičenja kada je školski uzrast dece u pitanju. I sam prostor u kojem su se održavala ova takmičenja sada je trenutno nedostupan zbog promene vlasničke strukture dvorca. Кulturno-umetnička društva, nevladine organizacije U Bečejskoj opštini, u svim naseljenim mestima Opštine (sam grad Bečej, Bačko Gradište, Bačko Petrovo Selo, Poljanica, Drljan, Radičević, Mileševo), postoje razna kulturno- umetnička društva, sportski klubovi i nevladine organizacije za okupljanje dece i omladine radi korisnog provođenja slobodnog vremena. U КUD- ovima rad sa decom se odvija na planu prenošenja tradicije i narodnih običaja, narodnih plesova i igara, narodnog tradicionalnog veza i kulinarstva kao i razvijanje raznih veština– moderni ples, slikarstvo, književnost, itd. Rad se odvija sa decom od najmlađeg uzrasta (3 godine) do veterana. Muzički centar «Bubamara» je još jedna edukativno/kulturna organizacija u Bečeju koja se bavi muzičkom kulturom dece i mladih. U okviru ove organizacije trenutno funkcionišu dva hora i dva muzička benda. Ova organizacija već nekoliko godina unazad organizuje i dečije muzičke kampove u okviru kojih je naglasak stavljen na promociju rok i alternativne muzike kao i dečije muzike sa dvojezičnim tekstovima. Dečiji hor „Bubamara“ iz Bečeja okuplja decu uzrasta od 3 do 13 godina. Bend «Bubamara» i ženski rok bend okuplja decu od 12 do 18 godina. Dečiji hor «Bubamara» je osnovan marta 2010. godine. U svom sastavu svakog momenta ima najmanje dvadesetak članova. Hor je nastao iz potrebe da deci približi muziku, da im pruži priliku da se kroz muziku izraze, da se kroz muziku druže. Dečiji hor „Bubamara“ izvodi autorske pesme ali i popularne pesme drugih izvođača. Do sada ima objavljen jedan CD sa autorskim pesmama. Članovi hora se kroz nastupe i studijska i televizijska snimanja upoznaju i uče scenskom nastupu, razvijaju otvorenost i smanjuju tremu. Nevladine organizacije okupljaju decu radi prenošenja znanja iz raznih oblasti društveno korisnih aktivnosti kao što su stari zanati, ručni radovi, zaštita životne sredine itd. Aktivnosti civilnog sektora koje su bile predviđene prethodnim planom bile su i edukacije o tradiciji naroda koji žive na području opštine Bečej kao i afirmacija starih zanata. Neki programi ovog profila rađeni su sporadično kroz neke aktivnosti pojedinih udruženja ali se ne vidi jasna koncepcija i edukativni karakter ovih projekata. Nephodno je narednom periodu povećati broj ovih aktivnosti ali i podići stepen stručne podrške institucija kulture, savetodavno i kadrovski. Da bi se ovo relaizovalo neophodno je uspostaviti saradnju civilnog i javnog sektora koji radi sa decom i mladima i uspostaljanje bar nekog okvirnog dogovora šta su ciljevi ovakvih programa i u kom pravcu edukacija o nasleđu kulturne baštine grada treba da ide. Primećeno je da civilni sektor u gradu pa čak i omladinska udruženja imaju premalo projekata i programa koji su usmereni na kulturu u afirmaciju kulture kod dece i mladih, da jako retko učestvuju na konkursima za finansiranje projekata u kulturi. Adekvatno tome i deo plana koji se odnosi na alternativne oblike edukacije, što je opšti trend u dodatnom obrazovanju dece i afirmacija kvalitetnog korišćenja slobodnog vremena kod dece i mladih svuda u svetu, nije u fokusu postojećeg civilnog sektora u gradu. Ovde je neophodna intervencija kako od strane koordinatora ovih udruženja tako i ustanova kulture u gradu da daju podršku civilnom sektoru i daju im smernice za rad na programima koji afirmišu kulturu kod dece i mladih.

 

 

Sadržaj je kreiran u okviru projekta „U fokusu: Pravo građana, obaveza vlasti“ koji je sufinansiran iz budžeta opštine Bečej. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име