Ilustracija novinari, mediji
Novinari| Foto: Ilustracija

Sve je više žena u lokalnim medijima, dok su one, sa druge strane, sve češće izložene seksističkim i mizoginim komentarima, onlajn nasilju i govoru mržnje u odnosu na svoje kolege, neki su od zaključaka istraživanja koje je sprovelo PU „Lokal pres“. 

Dugotrajna izloženost nasilju i pritisku, visok stepen prisutnosti stereotipa na lokalu, nečinjenje ili nedovoljno činjenje državnih organa, manjak empatije i solidarnosti, niska zarada, strah od gubitka posla i neregulisano radno vreme čine lokalne novinarke najugroženijom kategorijom medijskih radnica i radnika.

Istraživanje o mestu i ulozi žena u lokalnim medijima pokazalo je da žene čine 57 odsto ukupnog broja zaposlenih u redakcijama koje su učestvovale u pomenutom istraživanju, što predstavlja porast u odnosu na rezultate istraživanja položaja medijskih radnika/ca koje je isto udruženje realizovalo 2016. godine, kada je 43 odsto žena bilo angažovano u profesionalnim lokalnim medijima.

– Medijske radnice su u nezavidnom položaju u odnosu na kolege, uglavnom zato što se njihove odluke i rad procenjuju sa rodnih pozicija, zato što su izložene seksističkim i mizoginim komentarima, onlajn nasilju i govoru mržnje, a podrška nadležnih institucija (republičkih i lokalnih) i postojećih mehanizama za zaštitu žena, medijskih sloboda i prava, najčešće zataji kada se nađu u takvim situacijama, pokazalo je istraživanje.

Foto: Ilustracija

Sa druge strane, istraživanje pokazuje da dominira rodna neosvešćenost lokalnih funkcionera, medijskih sagovornika/ca kao i samih medijskih radnika/ca u drugim lokalnim medijima, što znatno otežava proces uklanjanja rodnih stereotipa u lokalnim zajednicama i profesionalizaciju medijske sfere.

– Jedna trećina ispitanica, pritom, ne veruje u formalne ili neformalne vidove udruživanja zarad promocije rodne ravnopravnosti, zaštite ženskih ljudskih prava, prava i bezbednosti novinara i novinarki, borbu novinarki protiv nasilja nad ženama i slično.

Visok stepen uključenosti čelnica lokalnih medija u poslovanje i kreiranje uređivačke politike medija rezultat je, kažu, nedostatka resursa neophodnih za proširenje tima.

– Poznato je da se lokalni mediji godinama nalaze u teškoj finansijskoj situaciji, posluju na siromašnim tržištima sa vrlo malo prihoda od oglašavanja i prodaje, a digitalizacija im nije donela napredak u poslovanju već dodatne izazove u vidu novih formata koji, zbog nemogućnosti da povećaju timove, predstavljaju dodatni teret za već preopterećene medijske radnice.

Od 56 ispitanica iz 53 lokalna medija, čak 20 prima minimalnu mesečnu zaradu od 32 hiljade dinara (9 urednica i 11 novinarki), a 14 njih prima do 40 hiljada dinara (dve direktorke, četiri urednice i 8 novinarki).

Foto: Ilustracija

– Kada su u pitanju novinarke, ovako niska vrednost njihovog rada je dodatno obezvređena kada se uzme u obzir činjenica da većina njih izveštava za sve rubrike i sve formate medija u kojem rade, zaključuju iz Lokal presa“.

Istraživanje je pokazalo da su najčešći sledeći pritisci: neravnopravan tretman u odnosu na druge medije od strane izvora informacija, verbalne pretnje i omalovažavanje na društvenim mrežama, seksizam i uskraćivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja.

Čak 88 odsto učesnica istraživanja odgovorilo je potvrdno na pitanje “Da li ste nekada osetili stres, depresiju ili anksioznost zbog posla kojim se bavite?”, a 25 odsto je prijavilo da su zbog njihovog rada njima bliske osobe bile izložene fizičkom i/ili onlajn nasilju (pretnjama na društvenim mrežama, upozorenjima na radnom mestu…)

U istraživanju je učestvovalo 56 predstavnica redakcija iz 28 gradova i opština među kojima je i Bečej. Celo istraživanje možete pročitati ovde.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име