Jedna od arhivskih fotografija, januar 2017. godine
Jedna od arhivskih fotografija, januar 2017. godine

Korišćenje mobilnog telefona u saobraćaju, upotreba sigurnosnog pojasa na zadnjem sedištu, bez nošenja zaštitnih kaciga na mopedima i ponašanje pešaka ključni su problemi u saobraćaju u opštini Bečej, navodi se u Izveštaju o osnovnim pokazateljima stanja bezbednosti saobraćaja u periodu od 2017. do 2021. godine koji je u avgustu 2022. godine objavila republička Agencija za bezbednost saobraćaja. U izveštaju se navodi da su se tokom pet godina na teritoriji opštine Bečej dogodile 554 saobraćajne nezgode, od kojih je 366 sa nastradalim ljudima. U istom periodu je poginulo 16, dok su teže i lakše povređene 533 osobe. Sa druge strane, vozači motocikala ovde, u odnosu na celu državu, najviše nose kacige. 

Takođe, učesnici u saobraćaju u opštini Bečej u odnosu na ostatak Srbije, u proseku, pripadaju onima koji vode računa o korišćenju sigurnosnog pojasa dok su na prednjem sedištu. Nadležni su vezano za ponašanje bečejskih vozača kao pozitivno ponašanje  istakli korišćenje zaštitnih sistema za decu, ali nošenje kacige na motociklima. Upravo

Sagledavajući vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja za lokalnu samoupravu Bečej i poredeći ih sa rezultatima za Republiku Srbiju, kao i sa ciljevima strategije bezbednosti saobraćaja, navodi se u dokumentu, ključni problemi bezbednosti saobraćaja kojima treba posvetiti pažnju na teritoriji lokalne samouprave su:

 – Korišćenje mobilnog telefona. Na teritoriji posmatrane opštine, korišćenje mobilnog telefona u putničkim automobilima je među 30 najlošijih vrednosti u Srbiji. Visoka stopa korišćenja mobilnog telefona beleži se kod vozača teretnih vozila i autobusa,

– Upotreba sigurnosnog pojasa na zadnjem sedištu. Iako je posmatrana teritorija među 50 najboljih po ovom indikatoru, vrednost ovog indikatora je veoma niska i iznosi svega 24,5 odsto,

– Upotreba zaštitnih kaciga na mopedima. Upotreba zaštitnih kaciga kod ove kategorije u posmatranoj LS je iznad državnog proseka. Međutim, vrednost ovog indikatora spada u kategoriji veoma niskih vrednosti i iznosi 66,7 odsto,

– Ponašanje pešaka. Ponašanje pešaka ovde spada u kategorije veoma niskih vrednosti indikatora bezbednosti saobraćaja.

Sa druge strane, pozitivni rezultati bezbednosti saobraćaja uočavaju se u sledećim oblastima:

– Upotreba sigurnosnog pojasa na prednjem sedištu. Vrednost ovog indikatora je iznad republičkog proseka i spada u kategoriji srednjih vrednosti. U odnosu na 2020. godinu, zabeležen je rast vrednosti ovog indikatora za skoro 5 odsto,

– Korišćenje zaštitnih sistema za decu. Upotreba dečijih sedišta u posmatranoj lokalnoj samoupravi je među 10 najboljih u državi. Naročito dobri rezultati se uočavaju kod dece do tri godine. Posebno raduje trend porasta vrednosti ovog indikatora (2019 – 51,3 odsto -> 2021 – 83,8 odsto),

 – Upotreba zaštitnih kaciga na motociklima. Vrednost ovog indikatora spada u kategoriju veoma visokih vrednosti i iznad je nacionalnog preseka. Prema ovom indikatoru, posmatrana opština je najbolja u državi.

U izveštaju su istaknute najvažnije činjenice o stanju bezbednosti saobraćaja na teritoriji opštine Bečej, u periodu od 2017. do 2021. godine. To je sledeće:

 – Dogodilo se ukupno 554 saobraćajnih nezgoda, od kojih je 366 saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima.

 – U saobraćajnim nezgodama poginulo je 16 lica, dok je teže i lakše povređeno 533 lica.

– Nije uspostavljen opadajući trend broja poginulih i povređenih lica.

– Poginulo je troje pešaka, što čini 19 odsto od ukupnog broja poginulih lica u saobraćajnim nezgodaa (SN).

– Poginulo je troje biciklista, što čini 19 odsto od ukupnog broja poginulih lica u SN.

– Nije bilo poginulih vozača i putnika na motociklima i mopedima u SN.

– Poginulo je devet osoba u putničkim automobilima (PA), što čini 56odsto od ukupnog broja poginulih lica u SN.

– U saobraćajnim nezgodama gde je jedan od učesnika bio traktor, poginulo je jedno lice, što čini 6odsto od ukupnog broja poginulih lica.

– U saobraćajnim nezgodama gde je jedan od učesnika bilo teretno vozilo, poginulo je pet osoba, što čini 31 odsto od ukupnog broja poginulih u saobraćaju.

U posmatranom periodu povređeno je 49 dece, dok je jedno dete poginulo u saobraćajnim nezgodama. Deca su najviše stradala u svojstvu putnika (44 odsto).

U saobraćajnim nezgodama nije bilo poginulih mladih. Mladi u saobraćajnim nezgodama najčešće stradaju u svojstvu vozača (60 odsto).

U saobraćajnim nezgodama poginule su tri osobe starije od 65 godina, što čini 19 odsto od ukupnog broja poginulih lica. Lica starija od 65 godina u saobraćajnim nezgodama najčešće stradaju u svojstvu bicikliste (44 odsto). Najveći broj saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima pripada grupi tipova saobraćajnih nezgoda „SN sa najmanje dva vozila – skretanje ili prelazak“. Najviše nastradalih lica u saobraćajnim nezgodama bilo je u decembru.

Osnovni pokazatelji bezbednosti saobraćaja, 2017 – 2021. godina

  • Ukupan broj registrovanih saobraćajnih nezgoda je 554

  • Ukupan broj saobraćajnih nezgoda sa nastradalim (poginulim i povređenim) licima je 366.

  • Ukupan broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama je 16.

  • Ukupan broj povređenih lica u saobraćajnim nezgodama je 533

Bezbednost pešaka u saobraćaju (2017-2021. godina)

Broj poginulih pešaka je tri, što čini 19 odsto poginulih lica u SN (u Srbiji pešaci čine 26odsto svih poginulih lica u SN). • Broj povređenih pešaka je 30, što čini 6odsto povređenih lica u SN (u Srbiji pešaci čine 13odsto svih povređenih lica u SN). • Najviše nastradalih pešaka je među licima starosti 0-14 godina. • Pešaci najviše stradaju u oktobru i decembru. • U periodu od 2019. do 2021. godine najčešća grupa uticajnih faktora nastanka saobraćajnih nezgoda sa nastradalim pešacima je Vozač – pogrešno izvođenje radnji.

Bezbednost biciklista u saobraćaju (2017- 2021. godina)

 

Broj poginulih biciklista je tri, što čini 19 odsto poginulih lica u SN (u Srbiji biciklisti čine 9odsto svih poginulih lica u SN).

Broj povređenih biciklista je 101, što čini 19 odsto povređenih lica u SN (u Srbiji biciklisti čine 7 odsto svih povređenih lica u SN).

Najviše nastradalih biciklista je među licima starosti 46-64 godina.

Biciklisti najviše stradaju u avgustu.

U periodu od 2019. do 2021. godine u SN sa učešćem biciklista najčešće je odabrana grupa tipova SN sa najmanje dva vozila – skretanje ili prelazak.

U periodu od 2019. do 2021. godine najčešća grupa uticajnih faktora nastanka saobraćajnih nezgoda sa nastradalim biciklistima je vozač – nepromišljene radnje.

Bezbednost motociklista i mopedista u saobraćaju (2017-2021. godina)

Nije bilo poginulih vozača i putnika na motociklima i mopedima u SN (u Srbiji motorizovani dvotočkaši čine devet odsto svih poginulih lica u SN).

Broj povređenih vozača i putnika na motociklima i mopedima je 33, što čini 6odsto povređenih lica u SN (u Srbiji motorizovani dvotočkaši čine 7 odsto povređenih lica u SN).

Najviše nastradalih lica na MOT i MOP je među licima starosti 15-30 godina.

Lica na MOT i MOP najviše stradaju u julu.

U periodu od 2019. do 2021.godine u SN sa MOT i MOP najčešće je odabrana grupa tipova SN sa najmanje dva vozila – skretanje ili prelazak.

U periodu od 2019. do 2021. godine najčešća grupa uticajnih faktora nastanka saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima na MOT i MOP je Vozač – nepromišljene radnje.

Bezbednost putničkih automobila u saobraćaju (2017-2021. godina)

Broj poginulih lica u PA je 9, što čini 56 odsto poginulih lica u SN (u Srbiji lica u PA čine 45 odsto poginulih).

Broj povređenih vozača i putnika u PA je 324, što čini 61odsto povređenih lica u SN (u Srbiji lica u PA čine 63 odsto povređenih).

Najviše nastradalih vozača i putnika u PA je među licima starosti 15-30 godina.

Vozači i putnici u PA najviše stradaju u decembru.

U periodu od 2019. do 2021. godine u SN sa PA najčešće je odabrana grupa tipova SN sa najmanje dva vozila – skretanje ili prelazak.

U periodu od 2019. do 2021. godine najčešća grupa uticajnih faktora nastanka saobraćajnih nezgoda sa nastradalim vozačima i putnicima u putničkim automobilima je vozač – nepromišljene radnje.

 

Bezbednost traktorista u saobraćaju (2017-2021. godina)

Poginulo je jedno lice u saobraćajnim nezgodama sa učešćem traktora, što čini 6 odsto poginulih lica u SN (u Srbiji lica u SN sa traktorima čine 6 odsto poginulih). • Povređena lica u SN sa traktorima čine 4odsto povređenih lica u SN (u Srbiji lica u SN sa traktorima čine 2 odsto povređenih). • Najviše nastradalih vozača i putnika na traktorima je među licima starosti 31-45, 46-64 godina. • Najviše nastradalih lica u SN sa traktorima je u septembru. • U periodu od 2019. do 2021. godine kod SN sa traktorima najčešće je odabrana grupa tipova SN sa najmanje dva vozila – bez skretanja. • U periodu od 2019. do 2021. godine najčešće grupe uticajnih faktora nastanka SN sa nastradalim licima sa učešćem traktora su vozač – nepromišljene radnje i vozač – loše psihofizičko stanje, nepažnja.

 

Bezbednost teretnih vozila u saobraćaju (2017-2021. godina)

Poginulo je pet lica u SN sa učešćem teretnih vozila, što čini 31odsto poginulih lica u SN (u Srbiji lica u SN sa teretnim vozilima čine 23odsto poginulih lica).

Povređena lica u SN sa teretnim vozilima čine 17 odsto povređenih lica u SN (u Srbiji lica u SN sa teretnim vozilima čine 16odsto povređenih).

Najviše nastradalih vozača i putnika u teretnom vozilu je među licima starosti 31- 45 godina.

Najviše nastradalih lica u SN sa teretnim vozilima je u septembru.

U periodu od 2019. do 2021. godine kod SN sa teretnim vozilima najčešće je odabrana grupa tipova SN sa najmanje dva vozila – skretanje ili prelazak.

U periodu od 2019. do 2021. godine najčešća grupa uticajnih faktora nastanka SN sa nastradalim licima sa učešćem teretnih vozila je vozač – nepromišljene radnje.

Broj poginulih i povređenih lica u odnosu na starost učesnika (2017-2021. godina)

Broj povređene dece u posmatranom periodu je 49, dok je jedno dete poginulo.

Od ukupnog broja nastradale dece, deca putnici čine 44 odsto, deca pešaci 18odsto, a deca vozači 38odsto.

Deca najviše stradaju u septembru i novembru.

 

Nije bilo poginulih mladih lica (u Srbiji mladi čine 19odsto poginulih lica), dok je 168 mladih lica povređeno, što čini 32 odsto od ukupno povređenih lica (u Srbiji mladi čine 32 odsto povređenih lica).

Mladi u saobraćajnim nezgodama najčešće stradaju u svojstvu vozača (60 odsto).

Mladi najviše stradaju u septembru.

Ukupno su poginula tri lica starija od 65 godina, što čini 19 odsto od ukupno poginulih lica (u Srbiji lica starija od 65 godina čine 30odsto poginulih lica), dok je 65 starijih lica povređeno, što čini 12odsto od ukupno povređenih lica (u Srbiji ona čine 11odsto povređenih lica).

Lica starija od 65 godina u saobraćajnim nezgodama najčešće stradaju u svojstvu bicikliste (44 odsto).

Stariji najviše stradaju u oktobru.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име