Prilaz železničkoj pruzi nije osetio ni miris asfalta
Prilaz železničkoj pruzi nije osetio ni miris asfalta

Prošla je decenija kako je najavljena najkraća i najbrža spona između Rumunije u Hrvatske preko Srbije. Most na Tisi kod Ade bio je uslov da se gradi magistralni put Temišvar – Osijek, a ukrštanjem s koridorom 10 bio bi veza sa svim delovima Evrope. Ali, želje su jedno, a realnost sasvim drugo.

Prvo je izgradnja šestog mosta preko Tise, poput „Skadra na Bojani“, trajala godinama. Srpski premijer Vojislav Koštunica je postavio kamen temeljac 27. decembra 2006. godine, radovi su počeli naredne i vojvođanski premijer Bojan Pajtić je 24. decembra 2010. godine svečano most pustio u saobraćaj, a da on ni tri godine kasnije nije imao upotrebnu dozvolu!?

Rupe na putu se ređaju „kao na košulji“ | Foto: Vlastimir Jankov
Rupe na putu se ređaju „kao na košulji“ | Foto: Vlastimir Jankov

U međuvremenu su građeni prilazni putevi, koji ne samo da nisu završeni, nego i ono što je urađeno propada. Već na samom prilazu mostu iz Ade vožnja je kao na talasima. Kad smo na bačkoj strani, trebalo je most da se spoji s Koridorom 10 od Mola do Malog Iđoša. Kažemo trebalo, a ko zna kad će i da li će.

Na banatskoj strani je nešto bolja situacija, ali nikako dobra. Bilo je neophodno izgraditi prilazni put u dužini 16 kilometara prema Kikindi. Posle niza peripetija urađen je prvi asfaltni sloj, koji već propada, jer nije postavljen gornji habajući sloj kolovoza. Na putu su rupe „kao na košulji“ dubine od 10 do 20 centimetra, što najbolje govori o kvalitetu podloge, koje predstavljaju veliku opasnost po bezbednost tokom vožnje. Pružni prelaz na deonici železničke pruge Bočar – Padej uopšte nije asfaltiran, pa krateri s obe strane prilaza pruzi daju izgled površine Meseca.

Horizontalne i vertikalne signalizacije duž puta uopšte nema, a trava s obe strane kolovoza je na pojedinim mestima preko pojasa, pa je vožnja, pogotovo noću, kao u naučno-fantastičnim filmovima. Nema ni putokaza za skretanje prema Bočaru s desne i Iđošu s leve strane, pa nisu retki koji završe putovanje u Kikindi, umesto u ova dva sela.

Kako su u ovom „saobraćajnom čvoru“ četiri opštine, Ada, Kikinda, Novi Bečej i Čoka, čudi da niko od lokalnih čelnika nije pokrenuo pitanje završetka prilaznih puteva. Što se tiče Temišvara i Osijeka, mada su njihovi predstavnici pompezno najavljivani prilikom postavljanja kamena temeljca i otvaranja nezavršenog mosta, oni su, po svemu sudeći, odavno digli ruke od svega. Mi ne bismo trebali. Jer, ovim putem prepolovljena je razdaljina između severnog Banata i Bačke.

 

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva. Medijski sadržaj nastao je u okviru projekta „Stvarno važno: Informisanjem do ostvarivanja javnog interesa u opštini Novi Bečej“, koji sufinansira opština Novi Bečej

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име