Rođenje Hristovo je najradosniji hrišćanski praznik i u bečejskoj opštini će se Božić tradicionalno obeležiti u sva tri srpska pravoslavna hrama i porodičnim domovima pravoslavaca.
Svečano će biti tokom Božića u najstarijem pravoslavnom hramu, izgrađenom 1773. godine, posvećenom Preobraženju Gospodnjem u Bačkom Gradištu, petrovoselskoj crkvi Prenosu moštiju Svetog oca Nikolaja i bečejskoj arhitektonskoj lepotici posvećenoj Svetom velikomučeniku Georgiju.
Sveta bogosluženja za praznik rođenja Hristovog – Božić počinju sutra na Badnjidan. Jutrenje je zakazano za 7 sati, nastavlja se carskim časovima, a od 9 sati je Sveta liturgija Vasilija Velikog. Osveštanje i paljenje badnjaka u porti jedinog bečejskog pravoslavnog hrama obaviće se u 15 sati.
Shodno tradiciji, mnogi će tokom ranog jutra prošetati prirodom i u šumi kraj Tise ili nekom od parkova otseći badnjak po meri. Ipak, najveći broj je onih koji će popodne prisustvovati tradicionalnom činu osveštanja i paljenja badnjaka u crkvenoj porti, potom uzeti osveštani badnjak i poslužiti se kuvanim vinom.
Najsvečanije će, po običaju, u bečejskoj crkvi biti tokom Božićnog jutrenja u ponoć i subotu u 9 sati u vreme Svete božićne liturgije. Sutra uveče se očekuje da hram popune odrasli i mladi, a sutra pre podne će, uz odrasle, poseban dekor Svete božićne liturgije biti deca. Svete liturgije u 9 i bdenija od 18 sati služiće se i naredna dva dana, 8. januara na Sabor Presvete Bogorodice i 9. januara, kad se slavi Sveti arhiđakon Stefan.
Posle crkvenih obreda, pravoslaci u svojim porodičnim domovima posnom trpezom obeležavaju Badnjidan, čime se završava veliki božićni post, a porodica okuplja se oko bogate i raznovrsne trpeze na svečanom božićnom ručku.
Gospode bože, ovaj će pući od debljine. Baš mu loše ide u životu