Prosečna zarada (bruto) obračunata za novembar 2019. godine, na republičkom nivou, iznosila je 77.879 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 56.331 dinar, objavio je Republički zavod za statistiku. Prosečna zarada, sa porezima i doprinosima, u opštini Bečej za taj mesec je 67.244 dinara, dok je neto iznos 48.515 dinara.
Rast bruto zarada, opet na republičkom nivou, u periodu januar – novembar 2019. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 10,1 odsto nominalno, odnosno osam odsto realno. Istovremeno, neto zarade su porasle za 10,3 odsto nominalno i za 8,2 odsto realno.
U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za novembar 2019. godine nominalno je veća za 11,3 odsto, a realno za 9,7 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 11,4 odsto, odnosno za 9,8 odsto realno.
Medijalna neto zarada za novembar 2019. godine iznosila je 43.511 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Što se zarada u opštini Bečej tiče – prosečna zarada, sa porezima i doprinosima, za novembar je 67.244 dinara, a u periodu od januara do novembra prosek je 64.697 dinara. Prosečna plata u opštini Bečej, kada se oduzmu porezi i doprinosi za novembar 2019. godine iznosila je 48.515 dinara, dok je za period od januara do novembra 46.723 dinara.
Metodološka objašnjenja
Izvor podataka
Istraživanje o zaradama zasniva se na podacima iz obrasca Poreske prijave za porez po odbitku (obrazac PPP-PD). Prosečne zarade izračunavaju se na osnovu iznosa obračunatih zarada za izveštajni mesec i broja zaposlenih koji je izražen ekvivalentom punog radnog vremena (full-time equivalent – FTE).
Obuhvat
Obuhvaćeni su svi poslovni subjekti koji su Poreskoj upravi dostavili elektronski popunjen
obrazac poreske prijave PPP-PD sa obračunatim zaradama. Obuhvaćene su sve kategorije zaposlenih za koje su poslodavci, tj. poslovni subjekti, Poreskoj upravi dostavili elektronski popunjen obrazac PPP-PD sa obračunatim zaradama.
Definicija zarade
U istraživanju o zaradama (u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o porezu na dohodak građana) pod
zaradom se podrazumevaju sve isplate zaposlenima na koje se plaćaju pripadajući porezi i doprinosi.
Zaradu čine:
– zarade zaposlenih u radnom odnosu, uključujući naknade za dežurstva, za rad noću i po smenama, nedeljom i praznikom; naknade za ishranu u toku rada i za neizvršene časove rada (godišnji odmor, plaćeno odsustvo, praznici, bolovanja do 30 dana, odsustvo zbog stručnog usavršavanja, zastoj u radu koji nije nastao krivicom radnika); regres za korišćenje godišnjeg odmora, nagrade, bonusi i sl.;
– naknade za rad zaposlenih van radnog odnosa (po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova).
Zaradom se ne smatraju naknade po osnovu ugovora o delu, naknade za bolovanja duža od 30 dana, naknade troškova zaposlenima za dolazak na posao i odlazak sa posla, za vreme provedeno na službenom putu u zemlji i inostranstvu, naknade za smeštaj i ishranu tokom rada i boravka na terenu, otpremnine zaposlenima pri odlasku u penziju ili za čijim je radom prestala potreba, jednokratne naknade u skladu sa socijalnim programom, naknade troškova pogrebnih usluga i naknade štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, jubilarne nagrade, solidarne pomoći, kao ni ostala primanja za koja se ne plaćaju porezi i doprinosi.
Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).
Ja sam mislila da ste sproveli anketu,a vi mi pišete koješta! Ko još u to veruje???