Brojni su problemi osoba sa invaliditetom u Srbiji, pa i u opštini Bečej. Deca sa invaliditetom ili drugim smetnjama su naročito ugrožena. Pored fizičkih barijera i nečinjena nadležnih da se to promeni, ova grupa ljudi se bori sa egzistencijom. Tu opet, veoma često ispaštaju deca sa invalititetom. Osobe sa invaliditetom, generalno, u diskursu su javnosti neretko samo povodom 3. decembra, međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.
-Međunarodna zajednica je prepoznala značaj ali i neophodnost da se integracija osoba sa smetnjama u razvoju zakonski uredi, te su u tom cilju doneti brojni propisi i deklaracije poput Кonvencije o pravima osoba sa invaliditetom (UN, 2006.) i Evropske strategije za osobe sa invalidtetom 2010-2020. godine. Gotovo svi dokumenti imaju za cilj sprečavanje i eliminaciju diskriminacije koja je u velikoj meri prisutna u polju obrazovanja osoba sa smetnjama u razvoju, ali i u drugim aspektima života. Neke od navedenih deklaracija jesu ratifikovane tj. potpisane od strane Republike Srbije dok su druge u procesu ratifikovanja i predstavljaju uslov integracije Republike Srbije u Evropsku uniju, navodi se u Lokalnom planu akcije za decu koji je na četvrto mesto prioriteta stavio unapređenje položaja i prava dece sa smetnjama u razvoju.
Dalje se u dokumentu navodi da je na nivou Republike Srbije dokumenti od značaja za položaj osoba sa smetnjama u razvoju jesu pre svega sam Ustav Republike Srbije. Ustavom je propisano da svako ima pravo na obrazovanje, da je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno, dok je srednje obrazovanje besplatno. Za nivo visokog obrazovanja Ustav garantuje svakome samo pravo na jednak pristup ovom nivou obrazovanja. Ne postoji mehanizam za rano i sistematsko, jedinstveno registrovanje podataka o deci sa smetnjama u razvoju, zbog čega nedostaju i pouzdani podaci o njihovom broju, uzrastu, težini smetnji, socijalnom položaju. Dakle, nema jedinstvene i sveobuhvatne baze podataka o deci sa smetnjama u razvoju na teritoriji opštine Bečej. Prema dostupnim podacima Centra za socijalni rad, na njihovoj evidenciji tokom 2019. godine je ukupan broj dece sa smetnjama u razvoju 77 (telesni invaliditet 19, intelektualni 33, mentalna oboljenja 3, senzorni 6, pervazivni razvojni poremećaji 4, višestruka ometenost 12). U odnosu na pol dece sa smetanjama u razvoju prema dostupnim podacima Centra za socijalni rad opštine Bečej, od ukupnog broja dece, muškog pola je 38, dok je ženskog pola 39 dece sa smetnjama u razvoju. Značajni su i podaci da uslugu dnevnog boravka koristi 13 dece sa smetnjama u razvoju, dok uslugu ličnog pratioca ima pravo na korišćenje 20-oro dece/učenika sa smetnjama u razvoju. Broj dece sa smetnjama u razvoju koja su smeštena u stacioniranim specijalnim ustanovama prema podatku iz Centra za socijalni rad je 1. Кao jedan od prioriteta Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (MPNTR) je obezbeđivanje uslova da svako dete kome je neophodna dodatna podrška ima pristup obrazovanju. Кako u tipičnim školama nema, ili je vrlo mali broj zaposlenih defektologa, čija podrška i pomoć je deci sa smetnjama u razvoju preko potrebna, osmišljen je sistem dodatne podrške. Tim za dodatnu podršku ŠOSO „Bratstvo“ u Bečeju broji 12 defektologa različitih profila, dok se dodatna podrška pruža na dva jezika- srpskom i mađarskom.
Sistem dodatne defektološke podrške kojom su deca/učenici bečejske opštine obuhvaćena podrazumeva individualni logopedski, oligofrenološki, tiflološki, surdoaudiološki tretman, kao i tretman reedukacije psihomotorike. Prema raspoloživim podacima dobijenim iz ŠOSO“Bratstvo“ broj upisane dece sa smetnjama u razvoju školske 2018/2019.godine je 116, raspoređeno u 18 odeljenja. U prvom ciklusu (razredna nastava) ukupno je 22 učenika (mađarska odeljenja- 9 učenika, srpska odeljenja- 13 učenika). U drugom ciklusu (predmetne nastave) ukupno je 32 učenika (u 4 mađarska odeljenja- 19 učenika, u dva odeljenja na srpskom jeziku- 13 učenika).
Srednja škola dece sa smetnjama u razvoju broji 8 odeljenja (6 na mađarskom jeziku- 52 učenika, 13 odeljenja na srpskom jeziku- 10 učenika) i ukupnan broj učenika je 62. Od ukupnog broja upisanih učenika školske 2018/2019. godine, sistemom dodatne defektološke podrške obuhvaćeno je 103 učenika, od kojih 49 učenika pohađa ŠOSO“Bratstvo“, dok 54 učenika pohađaju tipične osnovne škole i predškolsku ustanovu u Opštini Bečej. Struktura smetnji i teškoća u razvoju dece/učenika koji dobijaju dodatnu podršku u 2018/2019. godine, a pri tom pohađaju ŠOSO “Bratstvo“ na teritoriji opštine Bečej podrazumeva najviše dece/učenika sa govorno- jezičkim smetnjama i poremećajima (30- oro dece), zatim slede telesne smetnje i deformiteti (11- oro dece/učenika), sa intelektualnim smetnjama (20- oro dece/učenika), i značajno manji broj podrazumevaju vizuelne smetnje (5- oro dece/učenika). Struktura smetnji kod učenika koji pohađaju tipične osnovne škole je vrlo slična: najviše je dece koja zahtevaju dodatnu podršku u vidu logopedskog tretmana (30- oro dece/učenika), zatim oligofrenološkog tretmana (27- oro deteta/učenika), smetnje koje zahtevaju tretman psihomotorne reedukacije (11- oro dece/učenika), smetnje vizuelnog funkcionisanja (1 dete/učenik). Mora se uzeti u obzir da jedno dete/učenik pohađa najčešće i po 2- 3 različita individualna tretmana, te se zbog toga kvantitativni podaci preklapaju. Od dobijenih podataka potrebno je napomenuti da je 14 učenika sa mestom stanovanja izvan teritorije opštine Bečej (Ada 6 učenika, Mol 1, Temerin 2, Novi Bečej 2, Turija 1, Nadalj 2), dok 102 učenika koja pohađaju školu za decu sa smetnjama u razvoju „Bratstvo“ živi na terirtoriji opštine Bečej.
Kako je u opštini Bečej 2009. godine obrazovana Interresorna komisija (IRK) koja vrši procenu potreba deteta, učenika i odraslog za dodatnom obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom podrškom, oformljen je jedan mehanizam za identifikaciju različitih potreba deteta koje se ne mogu iz bilo kog razloga zadovoljiti kroz mere podrške predviđene pravilnikom. Prema podacima dobijenim od Interresorne komisije opštine Bečej u 2018/2019. godini podneto je ukupno 93 zahteva za pružanje različitih vidova podrške koja su i obrađena. Od ukupnog broja podnetih zahteva, 20 je kao razlog podnošenja navedeno upućivanje deteta/učenika u ŠOSO“Bratstvo“, 6 zahteva je razlog donošenje izmenjenog individualnog obrazovnog plana (IOP2), 2 je razlog obezbeđivanje ličnog pratioca detetu/učeniku, 11 zahteva je razlog preispitivanje dodatne defektološke podrške i 1 zahtev je podnet iz razloga obezbeđivanja asistivne tehnologije (AT) detetu/učeniku. Prema dominantnosti razvojnih teškoća i smetnji dece/učenika za koje su podneti zahtevi IRК dobijeni podaci nam govore u prilog činjenici da je najveći broj dece sa intelektualnim poteškoćama- 27, teškoće u čitanju, pisanju i računanju- 12 dece/učenika, teškoće u učenju izazvane problemom u ponašanju ili emocionalnim problemima- 24 dece/učenika, smetnje u komunikaciji (smetnje iz spektra autizma i ADHD)- 5 dece/učenika, višestruke smetnje (udružene dve ili više intelektualnih/komunikacijskih smetnji/invaliditeta)- 8 dece/učenika, invaliditet: telesni invaliditet (nedostaci delova tela) motoričke smetnje (otežano kretanje i/ili korišćenje ruku, potpuna nemogućnost hodanja i/ili korišćenja ruku), čulne smetnje (značajna slabovidost ili lepilo, nagluvost ili gluvoća)- 5 dece/učenika. U odnosu na pol deteta/učenika iz dobijenih podataka IRК, 65 dece/učenika je muškog pola, dok je 28 ženskog pola. Od ukupnog broja podnetih zahteva IRК (93 zahteva) u odnosu na uzrast dece dobijamo podatak da je najveći broj dece uzrasta od 6,5- 10 godina starosti- 32 dece/učenika, na uzrastu od 10- 14 godina- 34 dece/učenika, na uzrastu od 14- 18 godina- 16 dece/učenika, dok je 11 dece/učenika za koji je podnet zahtev IRК na uzrastu 3- 6,5 godina starosti. Jedan broj dece sa smetnjama u razvoju je uključen u osnovne škole na teritoriji opštine, jedan mali broj dece sa oštećenjima vida i sluha se školuju u većim gradskim centrima, a postoji i jedan broj dece koji nije uključen u obrazovno-vaspitni sistem (prema podacima iz udruženja ometenih osoba).
Na osnovu podataka prikupljenih iz 6 osnovnih i 4 srednje škole, kao i podacima dobijeni iz predškolske ustanove u opštini Bečej za 2018/2019. godinu, došlo se do saznanja o brojčanom stanju i položaju dece sa smetnjama u razvoju, obrazovanoj prema inkluzivnim principima rada. Na osnovu podataka dobijenih od tima za inkluzivno obrazovanje (TIO) O.Š.“Zdravko Gložanski“ u 2018/2019. godini izrađeno je ukupno 11 IOP-a, od čega 4 učenika napreduje po IOP-u 1, 6 učenika po IOP-u 2, 1 učenik po IOP-u 3, dok 6 učenika nastavno gradivo savladava kroz individualizaciju nastave. Dobijeni podaci nam govore u prilog činjenici adekvatne i dobre saradnje sa dodatnom defektološkom podrškom od strane ŠOSO“Bratstvo“- 9 učenika je uključeno u sistem pružanja iste. Prema dobijenim podacima O.Š.“Sever Đurkić“ izrađeno je ukupno 4 IOP-a 1, a za 1- og učenika je izrađen IOP 2. U O.Š.“ Šamu Mihalj“ u Bačkom Petrovom Selu od ukupno 37 učenika koji nastavu pohađaju po IOP-u, 33 učenika napreduje po IOP-u 1, dok 4 učenika pohađa nastavu po IOP-u 2, znatno veći broj učenika nastavno gardivo savladava kroz individualizaciju nastave i dopunski rad. U sistem dodatne defektološke podrške koja se odvija u ŠOSO“Bratstvo“ uključeno je 8 učenika. Prema dobijenim podacima TIO O.Š.“Petefi Šandor“ iz Bečeja ukupan broj dece/učenika koji nastavu pohađaju po IOP-u je 16, od toga 10 učenika pohađa po IOP-u 1, dok 6 učenika po IOP-u 2. Dobijeni podaci O.Š.“Šamu Mihalj“ iz Bečeja govore u prilog tome da je 2018/2019.godine bilo ukupno 18 dece/učenika koja pohađaju nastavu po IOP-u, od toga IOP 1- 11 učenika, dok IOP 2- 7 učenika. U O.Š.“Svetozar Marković“ Bačko Gradište, školske 2018/2019. godine, izrađeno je ukupno 9 IOP-a 1, a za 16 učenika je izrađen IOP 2. Ekonomsko- trgovinska škola u Bečeju ima ukupno 6 učenika koji nastavu pohađaju po IOP-u, od toga 3 učenika po IOP-u 1 i 3 učenika pohađa nastavu po IOP-u 2. 6 učenika nastavno gradivo savladava kroz individualizaciju samog procesa nastave. Podaci dobijeni iz Tehničke škole govore o postojanju 3 učenika koji nastavu pohađaju po IOP-u 2, dok podaci dobijeni iz Gimnazije govore o nepostojanju učenika predloženih za IOP 1 ili IOP 2. Predškolska ustanova „Labud Pejović“ je na osnovu uočenih specifičnosti kod dece izradila 9 pedagoških profila i predložila mere individualizacije. Za 5- oro dece PPP uzrasta rađen je IOP, dok u sardnji sa ŠOSO“Bratstvom“ 4 deteta su uključena u sistem dodatne defektološke podrške. Ovi podaci još uvek nisu potpuni, jer ne sadrže podatke o deci/učenicima sa smetnjama u razvoju koja su van obrazovnog sistema, niti decu koja se školuju van Bečeja. Činjenice ukazuju da obrazovno- vaspitne ustanove na teritoriji opštine Bečej nemaju ažurnu i sistematičnu evidenciju o deci sa smetnjama u razvoju kojoj je neophodna dodatna defektološka podrška. Shodno tome, ni lokalna samouprava nema podatke te vrste.
U Biblioteci igračaka koju koristi Društvo za pomoć MNRO Opštine Bečej se realizuje pomoć za 25- 30 dece koja idu u tipične škole, a čiji su roditelji sa smetnjama u razvoju ili decu koja imaju većih problema u učenju. Društvo za pomoć MNRO realizuje raznovrsne programske aktivnosti- 3 radionice za decu i roditelje. Jedan od problema koji perzistira je taj što vaspitači, učitelji i nastavnici su često u nedoumici na koji način da svrstaju određene smetnje u razvoju kod dece/učenika, zatim nedovoljna međusobna saradnja svih aktera u procesu realizovanja dodatne podrške, naročito između nastavnog kadra tipičnih škola i defektologa čija je matična škola za obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju. S druge strane, nedovoljna saradnja defektologa kao članova TIO u tipičnim školama uslovljena je nedovoljnim brojem, odnosno malim kapacitetom zaposlenih defektologa različitih profila, odnosno malim brojem stručnjaka. Nakon analiza i na osnovu dobijanih podataka od učesnika u sistemu dodatne podrške dece sa smetnjama u razvoju, možemo zaključiti da je neophodno u daljem radu osnažiti kako roditelje dece, tako i vaspitače, učitelje i nastavnike (profesore) da iznose probleme, smetnje i teškoće sa kojima se susreću deca/učenici sa smetnjama u razvoju, da se što više savetuju sa defektolozima koji pružaju dodatnu podršku, da se podnose zahteve za procenu dece Interresornoj komisiji, kako bi olakšali put uspešne realizacije dodatne defektološke podrške, a deci/učenicima sa smetnjam a u razvoju omogućili pravovremenu i adekvatnu podršku i pomoć. Još jedan od trenutnih izazova kada je pitanje položaja dece sa smetnjama u razvoju u opštini Bečej je nepostojanje arhitektonskih mogućnosti kako bi deca/učenici sa motoričkim invaliditetom pohađala neke od osnovnih ili srednjih škola. Naročito značajno je napomenuti da iako je broj dece sa senzornim oštećenjima relativno mali, na teritoriji opštine Bečej ne postoji taktilne staze za slepe, zvučna signalizacija.. Značajno je napomenuti postojanje relativno malog broja istraživačkih radova na temu glavnih aktera dece/učenika sa smetnjama u razvoju, što doprinosi nepotpunoj slici o položaju, mogućnostima i kompetencijama koje oni pružaju i nude ovom inkluzivnom društvu.
Ono što je veoma značajno za pitanje položaja i prava osoba sa smetnjama u razvoju na teritoriji opštine Bečej je činjenica da lokalna zajednica nije pokrenula inicijativu za uključivanje radno sposobne dece sa smetnjama u razvoju koja su završila školovanje u normalne životne tokove i obezbeđivanje mogućnosti za rad kako se ne bi osećali kao beskorisni članovi društva i na njenoj margini.
Naročito je značajno na ovu temu spomenuti da postoji mali broj aktivnosti npr. kulturnih i sportskih koja uključuju decu/učenike sa smetnjama u razvoju, a ukoliko se takvi malobrojni programi sprovode, retko postoji jasna evidencija o uključenosti dece sa smetnjama u razvoju. U Bečeju se položajem dece sa smetnjama u razvoju bave sledeća udruženja građana: – Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama Opštine Bečej; – Savez distrofičara južnobačkog okruga; – Saveza slabovidih i slepih lica; – Udruženja gluvih i nagluvih Opštine Bečej;
– Udruženja „Vera i svetlost“; – Društvo „Prijatelja dece“ Bečej; – Dnevni boravak „Karitas” i – Feniks plus. Neophodna je uzajamna komunikacija, multidisciplinarno planiranje i operacionalizacija inkluzivne politike kako obrazovno – vaspitnog sistema, tako i različitih institucija i udruženja koja se bave decom sa smetnjama u razvoju, kao i lokalne samouprave jer jedino koordiniranim radom sa zajedničkim, istim ciljem doprinosimo stvaranju plodnog tla za unapređenje društva zasnovanog na vrednostima inkluzivnog obrazovanja, obrazovanja jednakih mogućnosti za sve. Opšti i zajednički cilj jeste sticanje opšte slike o procesu pružanja dodatne (obrazovne, zdravstvene i socijalne) podrške deci/učenicima sa smetnjama u razvoju na teritoriji opštine Bečej, problemima, uspesima i izazovima u tom procesu, davanje smernica za unapređivanje kvaliteta obrazovanja dece /učenika sa smetnjama u razvoju, kao i želje da se istakne značaj pružanja pravovremene dodatne defektološke podrške svoj drugoj deci kojoj je neophodna, kako bi se njihov položaj unapredio. Naročito je značajno doprineti razvoju svesti o značaju rešavanja društvenog problema nedovoljnog uključivanja dece/učenika sa smetnjama u razvoju u sistem dodatne podrške kao i njihovom položaju, ali i pružiti informacije svim akterima procesa o pravovremenom uključivanju i delanju po ovom pitanju.
Sadržaj je kreiran u okviru projekta „U fokusu: Pravo građana, obaveza vlasti“ koji je sufinansiran iz budžeta opštine Bečej. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.