Dovoljno je reći da je Isidor Hadnađev bio osnivač Niže muzičke škole u Bečeju (1948), njen prvi i potom 12 godina direktor, da je osnovao i vodio brojne horove u rodnom gradu i organizovao niz muzičkih događaja u Bečeju, pa da bude zanimljiva ličnost za istraživački i spisateljski rad.
Doda li se svemu da je bio plodan kompozitor i aranžer, zatim sakupljač starih narodnih melodija, čime ih je spasio od zaborava, potom dve decenije muzički urednik u Radio Novom Sadu, da je pisanjem udžbenika za tamburu dao puni doprinos da se ovaj instrument smatra narodnim, onda je razumljivo što se rodila ideja da se napiše monografija o životu i radu Isidora Hadnađeva(1909 – 1990.).
Autori, istoričar i hroničar bečejski Dragiša Slavić i etnomuzikolog i profesor tambure u bečejskoj Muzičkoj školi „Petar Konjović“ Dejan Petković, atraktivnom štivu dali su naslov „Ravnica će ga pamtiti“, koji je podržao i recenzent mr muzikologije Dušan Mihalek. Upravo ova tri stvaraoca bili su gosti Narodne biblioteke Bečej na promociji pomenute knjige, koja će zauzeti značajno mesto u zavičajnoj zbirci ove ustanove.

Pored njih, gosti domaćina Marijane Đaković bili su i tamburaški orkestar „Biser“ iz Temerina sa primašem Dušicom Ševom, profesorkom tambure u bečejskoj Muzičkoj školi, a promociji je prisustvovao zavidan broj Bečejaca u letnjoj bašti pomenutog „hrama kulture“.
-Imajući u vidu da o životu Isidora Hadnađeva, istinske gromada muzičkog dešavanja posle Drugog svetskog rata, nije napisana nijedna ozbiljnija studija, s velikom radošću sam prihvatio inicijativu Isidorovog sina Stanislava da se obradim istorijski deo. Usledio je istraživački rad i na zadovoljstvo posla se prihvatio i Dejan Petković, koji je obradio stručni muzički deo, pa je svetlost dana ugledala knjiga koja će budućim istraživačima koristiti za dalja istraživanja, ističe Dragiša Slavić.
I sam iz porodice kojoj je muzika, tambura posebno, jer je unuk Branka Čenejca, Dušan Mihalek je razumeo želju Isidorovog sina Stanislava da ljubav i poštovanje prema ocu ovekoveči knjigom.
-Da nije bilo tog impulsa, nadvila se velika opasnost da sve prekrije veo zaborava. Njegova je zasluga što je angažovao dvojicu entuzijasta, koji su svaki svoju oblast pedantno obradili i pred nama je u reprezentativnoj formi štivo koje će mnoge zainteresovati, između ostalog ističe mr Dušan Mihalek.
Mladi profesor u bečejskoj Muzičkoj školi Dejan Petković je pojasnio kako je došlo do njegovog interesovanja za delo Isidora Hadnađeva.
-Pre dve godine za potrebe mog master rada „Aranžiranje i orkestracija tamburaške muzike u Vojvodini“ stigao sam do Isidorov sina Stanislava i upoznao se sa profesionalnom muzičkom karijerom Isidora Hadnađeva, koja je trajale šest decenija, a njegova zaostavština obuhvata obiman korpus melografskih zapisa, aranžmana i kompozicija. Velika čast mi je ukazana pozivom da se bavim muzičkom zaostavštinom Isidora Hadnađeva, iskren je Dejan Petković.
Lepu priču trojice aktera o stvaranja monografije „Ravnica će ga pamtiti“ oplemenili su tamburaši uživo izvodeći nekoliko pesama koje je Isidor Hadnađev zapisao i sačuvao od zaborava. Sve je završeno besedom Stanislava Hadnađeva, u društvu svojih unuka, sinu svog sina, i kćeri svoje kćeri, kojom se zahvalio autorima, a i Bečejcima koji su došli da saznaju više o životu i radu njegovog oca.
Inicijativ o promeni imena Muzičke škole
Jedan od autora monografije „Ravnica će ga pamtiti“, Dragiša Slavić, izneo je zanimljivu inicijativu da bečejka Muzička škola „Petar Konjović“ promeni ime u „Isidor Hadnađev“.
-Imajući sve u vidu, od toga da je Isidor Hadnađev osnivač škole, da je bio prvi i potom 12 godina direktor, da je osnovao i vodio niz horova u Bečeju, ali i sve što je kasnije uradio u oblasti muzičke kulture, smatram da bi bilo prikladno da Muzička škola u Bečeju promeni ime u „Isidor Hadnađev“, veli Dragiša Slavić.